Crkva i društvo

Kardinal Juan Luis Cipriani Thorne, imajući u vidiku skore izbore u Peruu, zakazane za 9. travnja, objavio je dokument pod naslovom 'Razmišljanja o izbornome procesu u svjetlu socijalnoga nauka Crkve'. Već je u uvodu – prenosi agencija Fides – kardinal pojasnio da „papinsko ili biskupsko poučavanje socijalnoga nauka nije za Crkvu povlastica, nego pravo na evangelizaciju socijalnoga okvira“, stoga poziva vjernike da u tom smislu prihvate svoju odgovornost, znajući uskladiti „punu vjernost Učiteljstvu i očitovati na stvaran način pravednu mnogostrukost“. Kardinal smatra pastoralnim prioritetom širenje socijalnoga nauka Crkve, u vremenu kad se, zbog neznanja, podupiru nacrti suprotni crkvenom naučavanju, te stoga poziva na proučavanje prijedloga o braku, obitelji i odgoju. Govori također i o ljudskom dostojanstvu, koje se teško narušava ako se svede samo „na materijalno blagostanje“. U dokumentu se ističe kako je dužnost države „jamčiti javni red kako bi se razvijali mir i povjerenje koji će jačati volju poduzetništva i ulaganja“. Socijalni nauk Crkve – stoji u zaključku dokumenta – shvaća javnu službu kao veliku prigodu nesebičnoga služenja drugima, i rješavanja problema koji pritišću društvo.

U Davosu se nastavljaju radovi 36. svjetskog gospodarskoga foruma. Među ostalima, 26. siječnja govorio je i Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, rekavši kako se Međunarodna organizacija neprestano sučeljava s novim zadaćama jer su u porastu prijetnje čovječanstvu. Kofi Annan se posebno osvrnuo na iranski nuklearni program, sukob u Darfuru i ptičju gripu. Ujedinjeni narodi trebaju štititi narod. Genocidi i zločini protiv čovječanstva nisu unutarnje pitanje država, vlade se ne mogu sakrivati iza državnoga suvereniteta – kazao je glavni tajnik, dodavši kako je u posljednjih deset godina nastojao organizaciji nametnuti novi pristup, pozoran ne samo na odnose s državama, nego i izravno na potrebe stanovništva. Nastale su promjene i kad su u pitanju sankcije, koje su danas ljudskije, jer se primjenjuju na osobe, poput zabrane putovanja, blokiranja žiro-račina, a ne pogađaju cijelo stanovništvo. Ujedinjeni narodi se sve više zauzimaju za ljudska prava, a po njegovu mišljenju, očitovali su se kao fleksibilna organizacija. Podsjetimo da Kofijev mandat prestaje ove godine.
Crkva u Svetoj zemlji, sa svojim jasnoćama i teškoćama u odnosu na aktualno stanje na Bliskome istoku, bila je u središtu glavnoga izlaganja nadbiskupa Pietra Sambija, apostolskoga nuncija u Izraelu, koje je održao na polugodišnjoj skupštini Unije djelâ za pomoć Istočnim Crkvama, koja se održava u Vatikanu. Nadbiskup Sambi, koji napušta Izrael kako bi Svetu Stolicu predstavljao u Washingtonu, napomenuo je u razgovoru za Vatikanski radio kako Sveta Stolica od kršćana u Svetoj zemlji prije svega traži da budu ujedinjeni, da svjedoče Isusa Krista i Evanđelje, te da surađuju kako bi, kao zreli kršćani, sami pronašli vlastita rješenja. Osvrnuvši se na budućnost Bliskoga istoka, nadbiskup je kazao kako je očigledno da su izraelski i palestinski narod jako umorni od sukobâ, od svakodnevnoga života u strahu, bijedi i nesigurnoj budućnosti, koji kucaju na vrata i u Izraelu i u Palestini. Nakon brojnih kontakata koje sam imao, kako s palestinskim, tako i s izraelskim narodom, moj je dojam da narod želi da se što prije postigne mir. Na upit novinara kakva sjećanja nosi sa sobom, na svršetku svojega djelovanja kao nuncij u Svetoj zemlji, nadbiskup je kazao kako je Jeruzalem grad koji, koliko god netko može učiniti za taj grad, on će uvijek dati mnogo više od toga. Sjećanja su život sa svakodnevnim problemima, na izvoru našega kršćanskog identiteta, i na izvoru naše vjere, nade i ljubavi. Ne nosim stoga sa sobom sjećanja, već način življenja vlastite vjere, nade i ljubavi – kazao je nadbiskup Sambi.
Nakon desetljeća državnoga ateizma, u ruske se škole vraća vjeronauk. Najprije će se on u nekim područjima uvesti kao projekt-pilot pod nazivom „temelji pravoslavne kulture“, potom će postati obvezan predmet, iako će studenti imati mogućnost izuzeća. Najava je izazvala negodovanje drugih vjeroispovijesti. Glasnogovornik Vijeća muftija izjavio je kako državne škole trebaju ostati laičke, te da teologiju treba poučavati u vjerskim zavodima. Predstavnik židovske zajednice u Rusiji kazao je pak kako pothvat drži „navjestiteljem etničkih i vjerskih podjela među studentima: škola bi trebala ostati višeetnička i višekonfesionalna“. Za Rusku Pravoslavnu Crkvu povratak vjeronauka u škole važno je postignuće, koje se povezuje s obnovom crkve Krista Spasitelja u Moskvi, te pretvaranjem u Sankt Peterburgu sovjetskoga muzeja ateizma u katedralu Gospe Kazanske. To je jasan znak kako su se promijenila vremena: sve do nekoliko godina u Rusiji je bio – barem što se tiče sveučilištaraca – obvezan tečaj „znanstvenoga ateizma“.
Međunarodna bi se zajednica mogla naći pred katastrofom u Darfuru – izjavio je Antonio Guterres, visoki povjerenik za izbjeglice Ujedinjenih naroda. Darfur, zapadno područje Sudana, poprište je više od dvije godine oružanih međuetničkih sukoba koji su prouzročili oko dva milijuna izbjeglica. Ova nesreća neizmjernih razmjera – pojasnio je visoki povjerenik – može se izbjeći samo ako se poduzmu prikladne mjere i ako se zauzmu Ujedinjeni narodi i Afrička unija. Osim toga, potrebna je gospodarska i politička potpora ako se želi izbjeći „velika tragedija“. Visoki je povjerenik upozorio na porast napetosti i sukoba u Demokratskoj Republici Kongo, Bjelokosnoj Obali, Srednjeafričkoj Republici Čadu i Kamerunu. Visoki povjerenik je također upozorio međunarodnu zajednicu na ponašanje država kad je u pitanju azil; sve više se, naime, osjeća nesnošljivost prema izbjeglicama.