Današnji je svijet obilježen otvorenim ili prikrivenim sukobima, ali je on i svijet
u kojemu se uočava hrabro nastojanje u smjeru mira – kazao je papa Benedikt XVI. u
govoru članovima Diplomatskoga zbora akreditiranoga pri Svetoj Stolici, koje je danas
primio u audijenciju, te ponovno snažno istaknuo teme iz poruke za Svjetski dan mira,
obilježen 1. siječnja. Sveti je Otac, između ostaloga, poželio miran suživot Izraelaca
i Palestinaca u Svetoj zemlji, osudio je terorizam, te zazvao pomirenje na vrućim
područjima planeta, poput Perzijskoga zaljeva, Libanona i Darfura, potičući sve zemlje
da smanje troškove za naoružanje i ta sredstva utroše u rješavanje humanitarnih kriza
na planetu. Prolivena krv ne traži osvetu, već zaziva poštovanje života i mira – jedan
je od brojnih apela koje je Sveti Otac uputio diplomatima u tradicionalnome govoru
u prigodi susreta na početku godine, ali krajnje aktualnoga zbog tema na koje se osvrnuo.
Papa Benedikt XVI. je posebice istaknuo poštovanje pravde koje, ako se krši izaziva
nasilje - i tu se zadržao na bliskoistočnome sukobu i terorizmu, zatim poštovanje
neotuđivoga prava na ispovijedanje vjere, dužno pomirenje – pri čemu je posebice spomenuo
Irak, Afriku i Svetu zemlju, te dužnu solidarnost prema svim teškim situacijama na
planetu. Govoreći u znaku 'istine' koju drži neodvojivom od mira, Sveti je Otac kazao
kako je zalaganje za istinu srž pravednosti, te osudio one političke sustave koji
su svoju politiku u prošlosti temeljili na lažnome zakonu jačega. Naprotiv, u 'istini'
i 'iskrenosti' nalazi se temelj za nepristranost koja u diplomaciji razlikuje sporazum
o miru, ili njegov neuspjeh. Kada se različitosti i jednakosti prepoznaju i priznaju,
tada se problemi i razilaženja mogu riješiti, i mogući su trajni dogovori – kazao
je Papa te naglasio kako je takva razmišljanja moguće primijeniti na mjestu međunarodne
scene koje i dalje ostaje osjetljivo, a to je Sveta zemlja. U njoj Izraelska država
treba mirno postojati u skladu s normama međunarodnoga prava; u njoj isto tako palestinski
narod treba imati mogućnost mirno razviti vlastite demokratske ustanove u svrhu slobodne
i sretne budućnosti. Govoreći nadalje o terorizmu, Sveti je Otac istaknuo kako nikakva
okolnost ne može opravdati takvo zločinačko djelo koje sramoti onoga koji ga izvršava,
i koje je još više za osudu kada se skriva iza religije, ponižavajući tako čistu istinu
o Bogu po mjeri vlastite sljepoće i moralne perverzije. Različitost među narodima
ne smije biti problem za suživot – upozorio je Papa te, kako bi kulturna razmjena
osnažila snošljivost, jasno zatražio, između ostaloga, da se uklone prepreke u pristupu
informacijama putem tiska i suvremenih informatičkih sredstava, kao i da se poveća
razmjena sveučilišnih profesora i studenata na području humanističkih znanosti različitih
kulturâ. Što se pak tiče vjerske slobode, Sveti je Otac primijetio kako je u nekim
zemljama ona, umjesto zajamčena, teško kršena, posebice u odnosu na manjine. Temeljna
ljudska prava ista su pod svim geografskim širinama, a među njima, jedno od glavnih
mjesta valja priznati pravu na vjersku slobodu, jer se ono tiče najvažnijega ljudskog
odnosa, odnosa s Bogom – upozorio je Papa te svim šefovima država poručio kako se,
ako se ne boje istine, ne trebaju bojati ni slobode. Istina otvara put prema praštanju
i pomirenju – kazao je nadalje Sveti Otac te podsjetio kako je Katolička Crkva odavno
posvojila tu obvezu prema istini, te tražila oprost za velike pogreške koje su u prošlosti
učinili neki njezini članovi ili ustanove. Istovremeno, Papa je u istu razinu stavio
kako traženje, tako i davanje oprosta, koje je isto tako nužno potrebno za mir. Praštanje
koje odgovara pomirenju, Sveti je Otac zazvao za Svetu zemlju, Libanon, kao i Bliski
istok, a posebice Irak – kolijevku velikih civilizacijâ, te Afriku, a iznad svega
zemlje na području Velikih jezerâ, i sudansku pokrajinu Darfur. Sveti je Otac na koncu
govorio o nadi koja se može pretvoriti u solidarnost, i to tamo gdje ljudi trpe glad,
bijedu, ili su primorani iseliti se, ili su, još gore, postali roba u trgovini ljudima,
što je sramota našega vremena – naglasio je Sveti Otac te upozorio kako se prema dostupnim
statističkim podatcima može utvrditi da bi manje od pola ogromnih iznosa namijenjenih
za naoružanje, bilo više nego dostatno za trajno izbavljenje iz bijede velikoga broja
siromašnih. Sveta Stolica danas ima diplomatske odnose sa 174 zemlje, kojima valja
dodati Europske zajednice, te Suvereni viteški malteški red, i dvije misije posebnoga
obilježja – Misiju Ruske Federacije koju vodi veleposlanik, te Ured Organizacije za
oslobođenje Palestine koju vodi ravnatelj.