Julian Marias, filozof i pisac, preminuo je 15. prosinca u Madridu. Autor brojnih
knjiga, studija i članaka, bio je najeminentnija ličnost španjolske kulture u XX.stoljeću.
Rođen je 1914. godine u Valladolidu, filozofske studije je završio na madridskom sveučilištu
tijekom španjolskoga građanskog rata. Zbog svoje političke prošlosti nije mogao predavati
na madridskom sveučilištu. 1964. godine postaje član Kraljevske akademije, a 1977.
godine kralj ga imenuje senatorom. Papa Ivan Pavao II. ga je 1982. godine imenovao
članom Papinskoga vijeća za kulturu. Dobitnik je, zajedno s Indrom Montanellijem,
poznatim talijanskim publicistom, nagrade za novinarstvo i humanizam. Žiri ga je proglasio
jednim od najvećih španjolskih intelektualaca XX. Stoljeća. Kardinal Paul Poupard,
predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, kazao je za Radio Vatikan kako je Marias
bio njegov suradnik i osobni prijatelj. Puno mi je značio jer je za mene kultura na
španjolskome jeziku dio velike baštine naše kršćanske kulture, našega humanizma. Divio
sam se, kad bih ga poveo na kakav skup, njegovom jasnom izlaganju, odnosno njegovoj
misli izraženoj na pedagoški način i s ljudskom toplinom. Bio je istinski kršćanski
humanist našega doba i sučeljavao se s najvrućim temama, ali uvijek s velikim poštovanjem
drugih. Za mene je njegova suradnja bila primjerna, njegov nestanak mi ostavlja prazninu
u srcu – kazao je kardinal. Julian Marias, zbog svojih kulturnih interesa i obveza
u Papinskome vijeću za kulturu, bio je čest gost u Rimu i Vatikanu. Antonio Pelayo,
novinar koji ga je često intervjuirao, kazao je pak kako je u njemu cijenio dosljednost
velikoga intelektualca, filozofa, koji je znao posvetiti veliku pozornost i manje
zahtjevnim pojavama. Poznato je da je bio veliki ljubitelj filma; pisao je filmske
kritike, a filmu i obavijesnim sredstvima pridavao je veoma veliku važnost. Imao je
smisla za ironiju koja je svojstvena intelektualcima kad govore o našoj neizvjesnosti.
Bio je veoma zanimljiv s toga stajališta. A u pozadini svega bio je čovjek vjere,
koji je promatrao vjeru kao podlogu kulturi. Bio je veoma plodan pisac, pisao je o
svemu. Među brojnim knjiga najpoznatija je njegova 'Povijest filozofije'. U središtu
njegova književnog opusa nalazi se vjernik, koji se očituje bez velikih proglasa,
jasno ističući svoju kršćansku vjeru – kazao je Pelayo.