Stanje društva u različitim zemljama američkoga kontinenta, u svjetlu pastoralnih
smjernica postsinodne pobudnice 'Ecclesia in America', bilo je u središtu X. sastanka
vijeća glavnoga tajništva Biskupske sinode za posebnu biskupsku sinodu za Ameriku,
koji je održan prošlih dana. U priopćenju tajništva Biskupske sinode za Ameriku istaknuto
je kako, osim pozitivnih čimbenikâ, poput veće svijesti o jednakome dostojanstvu svakoga
ljudskog bića, promicanja obitelji i kulture života, nužnoga nadvladavanja prevelikih
razlikâ među brojnim siromasima i malo onih bogatih, smanjenja nezaposlenosti, i težnje
prema društvenome miru, postoje i pojave koje zabrinjavaju za budućnost toga velikog
kontinenta – politička i gospodarska nestabilnost, trgovina drogom i oružjem, navala
sekta i kulture koja je često protivna evanđeoskim vrednotama. Biskupi su se zadržali
i na zaključcima XI. opće redovne skupštine Biskupske sinode, kojom je predsjedao
Sveti Otac, i koja je održana u listopadu u Vatikanu, na temu „Euharistija – izvor
i vrhunac života i poslanja Crkve“. U kontekstu proslave godine Euharistije – stoji
nadalje u priopćenju – ono što biskupe najviše zanima jest potreba obnovljenoga zalaganja
u odgoju crkvene zajednice u vjeri i u uvjerenome svjedočenju uskrsloga Gospodina
i u sredinama koje nisu tome sklone. Za takvu je evangelizaciju potrebno držati se
crkvenoga nauka, a poglavito naučavanja iz postsinodalne apostolske pobudnice „Ecclesia
in America“ – istaknuto je u priopćenju. U Kini se ponavljaju napadi
na katolike. Skupina nasilnika u gradu Tianjin, 150 km daleko od Pekinga, napalo je
i ranilo željeznim šipkama, ciglama i kolcima, nekoliko svećenika i časnih sestara
koji su prosvjedovali zbog oduzimanja biskupijskih zgrada – prenosi agencija AsiaNews.
Događaj podsjeća na onaj nedavni kad su, prije nekoliko tjedana, bile napadnute časne
sestre koje su prosvjedovale zbog rušenja biskupijske škole. Sveta Stolica je 30.
studenog oštro osudila taj događaj. Ponovni napad se dogodio 16. prosinca. Jedan svećenik
je onesviješten, a jedna časna sestra je zadobila rane po glavi, dok su druga četvorica
svećenika lakše ozlijeđeni. U trenutku napada, napadnuti su se obratili policiji,
ali su napadači pobjegli. Umjesto u bolnicu, policija je odvela svećenike i časne
sestre na informativni razgovor. Prema izvješću spomenute agencije, zgrade, koju su
bile nacionalizirane za Mao Tse Tunga, trebale su 1979. godine biti vraćene biskupiji.
Ured za vjerske poslove odlučio je predati zgrade građevinskom poduzeću da ih obnovi
i proda. Napad se dogodio nakon prosvjeda svećenika i sestara pred zgradom općine.
Općinske vlasti izjavljuju kako su spremne na dijalog, ali ne iznose nikakav stvaran
prijedlog.
Božić je vrijeme nade, koje može ublažiti tjeskobe tlačenja
ili drugih nezgoda koje prouzrokuju materijalnu i duhovnu neizvjesnost – stoji u poruci
Indonezijske biskupske konferencije i Zajednice Protestantskih Crkvi, upućenoj vjernicima
za božićne blagdane. U poruci se pozivaju svi na jedinstvo u izgradnji novoga društva.
Dopustite nam izraziti nadu kako bismo mogli postati narod bez korupcije, koji poštuje
pluralizam, koji je protiv nasilja, podupire legalnost i pravdu, poštuje ljudska prava
i štiti cjelovitost stvorenoga – stoji u poruci. Kršćani Indonezije u teškom stanju
proslavljaju Božić 2005. godine, obilježenom nedavnim događajima koji prijete održanju
države. Krize koju su prošlih godina pogodile zemlju još nisu prošle. Nedostatku povjerenja
koje podupire nezdravu političku klimu, prožetu nesnošljivošću i željom za osvetom,
pridružile su se prirodne nepogode, epidemije i glad, što je u raznim dijelovima zemlje
pogoršalo stanje. Nadalje stoji u poruci kako je ugrožena vjerska sloboda i sloboda
kulta zbog sve manje snošljivosti. Vjerski uglednici pozivaju vjernike da se slavljenjem
Božića opru tim teškoćama, jer je Kristovo rođenje uvijek radost i nada. Darfur
bi mogao postati kao Somalija, stanje bi se na terenu moglo pretvoriti u trajni sukob.
Afrička unija, iako nazočna sa šest tisuća ljudi, nije uspjela uspostaviti primirje
između zaraćenih strana. Potrebna je zemlja Europske unije koja će imati kontingent
od 3-4 tisuće ljudi s posebnim mandatom humanitarne zaštite i pravom uporabe oružja
– izjavio je Gemmo Lodesani, koordinator UN-a za humanitarnu potporu. Jan Pronk, posebni
izaslanik Kofija Annana, glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda, stavio je na dnevni
red pregovora pitanje sigurnosti i nadzora primirja. Prema procjeni Visokoga povjerenstva
Ujedinjenih naroda, u Darfuru živi oko 1.800.000 izbjeglica s ratnih područja, dok
ih se 200.000 sklonilo u Čad. Svakodnevna su pojava napadi arapskih konjičkih skupina
u izbjegličke logore. Rat je u Darfuru između arapskoga i afričkoga stanovništva izbio
2003. godine i već je odnio 70.000 ljudskih života. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih
naroda, zbog unutarnjih sukoba, još nije zauzelo jasno stajalište prema sudanskoj
Vladi. Međunarodni kazneni sud je prošlih dana objavio izvješće o zločinima u Darfuru,
ali je sudanska Vlada odbila surađivati. Međunarodni kazneni sud nema sudbenu vlast
nad sudanskim državljanima. Imamo naše sudove koji istražuju zločine – izjavio je
Mohamad Ali al Mardi, sudanski ministar za pravdu. Kako bi se sučelilo s
bezizlaznim humanitarnim stanjem Somalije potrebno je za iduću godinu odobriti fond
od 174 milijuna dolara - izjavio je u Nairobiju Maxwel Gaylard, koordinator potpore
Ujedinjenih naroda za Somaliju. Osim toga, kazao je kako oko 300 tisuća ljudi trpi
zbog nedostatka hrane, dok ih je 400 tisuća zbog oružanih sukoba napustilo domove.
Od 162 milijuna dolara potpore traženih za ovu godinu, pristigla je samo polovica.
Somalija od 1991. godine živi u nekoj vrsti bezvlađa. To je zemlja s vječnom društveno-gospodarskom
krizom – kazao je izaslanik Ujedinjenih naroda. U Ženevi je 7. prosinca
usvojen treći simbol Međunarodnoga crvenoga križa. Crveni kristalni kvadrat, znak
čistoće i providnosti, bez političkih i vjerskih obilježja, pridružit će se već postojećim
simbolima međunarodnoga pokreta: crvenom križu i polumjesecu. Iako se organizacija
oduvijek naziva Međunarodni crveni križ, sa sjedištem u Ženevi, u Švicarskoj, nije
bilo slaganja u prihvaćanju križa kao simbola, niti polumjeseca, koji predstavlja
međunarodni pokret u muslimanskim zemljama; Izrael je želio 'crvenu Davidovu zvijezdu,
dok je Iran predlagao crvenoga lava s krivom sabljom. Međunarodni ured je ponudio
na glasovanje kristalni kvadrat, koji je usvojen s 98 glasova.