Crkva i društvo

Pripremajući se za Božić, još se jedanput uvjeravamo kako povijest Kristova rođenja ima odjeka u događajima koji su se zbili u ovoj godini. Pred našim je očima, u ovo adventsko vrijeme, slika djeteta u povojima, položenoga u jaslice, rođenog u betlehemskoj špilji. Ta slika tješi žrtve ugnjetavanja i nasilja, te navodi ljude na razmišljanje kako je u stvari Isus Krist jedan od nas, jednostavna osoba. Ona pobuđuje, također, vjeru kako je Božja nazočnost u Kristu toliko jaka da može preobraziti zemlju. Poziva nas da prihvatimo odgovornost i da budemo solidarni s onima koji se zalažu u promjeni sadašnjega stanja – stoji u božićnoj poruci vlč. Samuela Kobija, glavnoga tajnika Ekumenskoga vijeća Crkvi. Osim toga, u poruci se podsjeća kako je Bog preko Isusa Krista uložio u čovječanstvo svoju ljubav, postao ljudsko biće; rođen od žene i trpio kao i mi, te umro kao što ćemo i mi umrijeti. Usuđujemo li se uložiti u čovječanstvo manje negoli Bog – glavni tajnik Ekumenskoga vijeća pita današnjega čovjeka. Kad se molimo riječima koje su tema iduće skupštine Ekumenskoga vijeća Crkvi – Bože preobrazi svijet po svojoj milosti – priznajemo kako smo raspoloženi naviještati radosnu vijest po kojoj je Trojedini Bog, utjelovljujući se u Isusu Kristu, došao kako bi dao dostojanstvo čovječanstvu i preobrazio svijet koji gotovo posvema zanemaruje milost i milosrđe. U poruci se podsjeća kako je Crkva posvuda uz siromašne, poglavito u Brazilu. Vlč. Kobi završava božićnu poruku podsjećajući kako su kršćani pozvani da budu suradnici Božji, stoga trebaju sudjelovati u njegovoj misiji počevši od konteksta u kojemu žive, ali da su odgovorni i za ekumensku suradnju.
Talijanski bioetički ured obilježava 15. obljetnicu svoga djelovanja u obrani prava i dostojanstva ljudske osobe. Tom prigodom je u Talijanskome parlamentu organiziran trodnevni znanstveni skup na kojemu političari i znanstvenici raspravljaju o budućim bioetičkim izazovima. Francesco D'Agostino, predsjednik Nacionalnoga ureda za bioetiku, kazao je za našu radio postaju kako se ured u svom petnaestogodišnjem radu sučeljavao sa slojevitim problemima poput kloniranja, genetske manipulacije, provjere lijekova te problema nanotehnologije i biometrije. Političko javno mnijenje može biti zavedeno, jer političari ponekad posvete pozornost samo nekim pitanjima, kao što je bio slučaj potpomognute oplodnje, ali u 90% bioetičkih problema Parlament drži do mišljenja Bioetičkoga ureda – kazao je D'Agostino. Na primjedbu kako se stajališta ureda često podudaraju s vidicima Crkve, odgovorio je kako se bioetika odnosi na temeljno dobro čovjeka, a ono ne može biti predmet samo vjerskoga promišljanja. Ako gledamo iz te perspektive, onda je točno da obrađujemo tematike kojima Crkva posvećuje veliku pozornost, ali prisjetimo se da Crkva, kad govori o moralu, to čini jer se drži učiteljicom čovječanstva. Drugim riječima, bioetička crkvena doktrina odnosi se na sve ljude, bez obzira na njihovu vjeru ili nevjeru. Dobro čovjeka je prije vjerskog dobra. Bioetički ured je po načelu laičan, ali njegova laičnost ne isključuje dijalog s Crkvom ili bilo kojom drugom vjerskom institucijom. Ta laičnost traži dijalog zbog dobra čovjeka – zaključio je profesor D'Agostino.
Institut Fontes Sapientiae udruga je znanstvenika i akademskih građana osnovana radi promicanja vrjednota općeg dobra, afirmacije osnovnih etičkih načela u svim oblicima kulturnog, umjetničkog i znanstvenog stvaralaštva, te u tom cilju, u kulturnom, znanstvenom i umjetničkom stvaralaštvu Institut potiče, organizira, unapređuje i provodi znanstveno-istraživačke, stručne i odgojno-obrazovne aktivnosti i projekte. Filozofski ekumenizam Karola Wojtyłe djelo je autora dr. sc. Vlade Vladića u izdanju Instituta Fontes Sapientiae, a čije je objavljivanje potpomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Promocija knjige će se održati 14. prosinca 2005. u 18.00 sati, u Starogradskoj vijećnici, dvorana A, Ćirilometodska 5 u Zagrebu. Djelo je autorova doktorska disertacija i predstavlja jedinstveni rad o nedovoljno poznatoj filozofskoj misli K. Wojtyłe. Autor Vladić, dipl. polonist, dipl. filozof i profesor teologije ovim cjelovitim i sustavnim djelom daje trajni doprinos hrvatskoj filozofiji, poljskoj filozofiji, ali i mnogim drugim područjima, na kojima se kao jedna od najvažnijih u 20. stoljeću reflektirala upravo misao Karola Wojtyłe.