'Da' slobodnome uspoređivanju ideja među onima koji podupiru i onima koji se protive
relativizmu na području opće etike – prijedlog je kardinala Camilla Ruinija, predsjednika
Talijanske biskupske konferencije, koji je dao na VII. forumu kulturnoga nacrta na
temu „Talijansko katolištvo i budućnost zemlje“, koji je započeo 2. prosinca u Rimu.
Kardinal se u svojemu izlaganju osvrnuo na odnose između Crkve i države, kao i na
dijalog između vjere i znanosti. Treba se osloniti na slobodno suočavanje ideja, poštujući
pritom njihove demokratske rezultate i onda kada se ne slažemo s njima – potaknuo
je kardinal, napomenuvši kako je to put za praktično nadvladavanje zastoja do kojega
je došlo zbog opiranja među onima koji podupiru relativistički pristup na području
opće etike, i njihovim protivnicima. Pritom ne treba ni jedne ni druge primoravati
na odstupanje od postupanja prema vlastitim uvjerenjima. Osvrnuvši se na 2005. godinu,
kardinal je istaknuo kako je ona za Crkvu bila posebno intenzivna, i u kojoj je Italija
snažno osjetila svoju katoličku dušu i dubinu. Najizrazitiji događaji ove godine bili
su bolest i preminuće Ivana Pavla II. i brzi izbor Benedikta XVI. – kazao je kardinal,
a potom se zadržao na referendumu vezanom uz zakon o potpomognutome rađanju. Referendum
je bio snažan motiv za zalaganje i jedinstvo talijanskih katolika, a istovremeno i
za susret i težnju zajedničkim ciljevima s važnim predstavnicima laičke kulture. S
druge je strane referendum potaknuo nove i sigurno neželjene napetosti u odnosima
s drugim laicima, posebice na političkome i medijskom području, dok se u konkretnoj
stvarnosti zemlje čini da sličnih teškoća ima puno manje – primijetio je kardinal.
Osvrnuvši se na odnose između Crkve i države, kardinal je napomenuo kako se pravi
razlozi opreka odnose na područje osobne subjektivnosti i općih normi u koje ju na
neki način valja uokviriti. U posljednje se vrijeme proširilo stajalište, i ono teži
svome potvrđivanju kao jedinim stajalištem koje vrijedi u javnosti, a prema kojemu
sloboda pojedinca i prava na slobodu čine temeljnu vrednotu prema kojoj se mjere sve
druge. Međutim, ako je to jedino regulativno mjerilo opće etike, iz toga proizlazi
da na javnoj razini ne bi bila moguća nikakva aluzija na ono što je po sebi dobro
ili loše – upozorio je kardinal. Stoga se lako razumije kako ta individualna sloboda
koja ne diskriminira, i prema kojoj se na koncu sve odnosi na subjekt te teži isključivanju
ili podčinjavanju bilo kojega drugog stajališta, koje na javnoj razini može biti dopušteno
samo dok je podčinjeno i dok nije u opreci s takvim relativističkim mjerilom – napomenuo
je kardinal Ruini, te između ostaloga istaknuo kako su u današnjemu društvu potrebne
etika mira i etika konkretne ljubavi prema bližnjemu, a potrebno je također ići dalje
od posebnoga vlastitog interesa. Na susretu je govorio i filozof Luigi Alici, predsjednik
Talijanske Katoličke akcije, koji je istaknuo kako za nadvladavanje sadašnje kulturne
krize koja danas više ne govori o ljudskoj osobi već samo o pojedincu, valja ponovno
u središte antropološkoga pitanja staviti jedinstvo, cjelovitost i dostojanstvo ljudske
osobe. Osvrnuvši se pak na „činjenične brakove“, kazao je da su oni jedna vrsta „genetski
modificiranih društvenih tijela“, koja se s lakoćom nastoji ugraditi u život, oblikujući
neko njihovo pravno potvrđivanje u odnosu na naravni društveni status, koji naš Ustav
priznaje obitelji temeljenoj na braku.