Kardinal Martino u Sankt Peterbugu predstavio Kompendij
Veliki je izazov u današnjoj Europi onaj koji dolazi od etičke i vjerske ravnodušnosti
i potrebe obnovljenoga ekumenizma – uvjerenje je kardinala Renata Martina, predsjednika
Papinskoga vijeća Justitia et Pax, koji je jutros u Sankt Peterburgu predstavio Kompendij
socijalnoga nauka Crkve. Kardinal je jučer, u nedjelju, slavio svetu Misu u crkvi
svete Katarine Aleksandrijske istaknuvši u homiliji propast tolikih iščekivanja suvremenoga
čovjeka pred nepravdom, nasiljem i podmićivanjem. Ipak – istaknuo je kardinal – čovjek
nikad nije bio bliži spasenju negoli danas. Kad bi priznao da se ne može sam spasiti,
kad bi se odrekao sulude ideje da može bez Boga stvoriti pravedniji i bolji svijet,
kad bi se ponizno i s povjerenjem otvorio milostivoj Božjoj ljubavi koja spašava,
čovjek bi promijenio svoj život i svijet. U večernjem susretu sa sjemeništarcima,
kardinal ih je pozvao da se, u duhu Došašća, odupru napasti da žive kao da je naša
budućnost samo u našim rukama i našim snagama. Jutros je kardinal, u društvu apostolskoga
nuncija Antonija Menninija, nadbiskupa Kondrusiewicza i predstavnika Ruske Pravoslavne
Crkve, predstavio Kompendij istaknuvši kako su na društvenoj razini zabrinjavajući
vidici raširene etičke i vjerske ravnodušnosti odvajanja između morala i politike,
te uvjerenje kako etička načela nemaju prava javnosti, niti mogu biti predmet razumskoga
i političkog razmišljanja ukoliko su izražaji osobnoga izbora, odnosno pripadaju privatnosti
osobe. Na ovome polju socijalni nauk Crkve, danas i u budućnosti, treba ispuniti svoju
zadaću, a ekumenska će suradnja biti put strateškoga značenja za dobrobit čovječanstva,
poglavito kad je riječ o miru i terorizmu – kazao je kardinal i dodao kako se kršćansko
svjedočanstvo treba suočiti s izgradnjom nove civilizacije, kroz dijalog sa znanostima,
drugim religijama i svim ljudima dobre volje za ostvarenje potpunoga i solidarnoga
humanizma. Kardinal će sutra, u utorak, s biskupom Crepaldijem biti u Moskvi i susresti
se s metropolitom Kirilom, predsjednikom Odjela za vanjske odnose Ruske Pravoslavne
Crkve, te s patrijarhom Moskve i cijele Rusije Aleksejem II.