Katolici i kultura

Veliki izazov za katolička sveučilišta jest bavljenje znanošću na obzoru prave racionalnosti, otvorene nadnaravnome, odnosno Bogu – jedna je od ključnih rečenica govora pape Benedikta XVI. koji je održao 25. studenog, u prigodi početka nove akademske godine na Katoličkome sveučilištu Presvetoga Srca. Bila je to i prigoda u kojoj je Sveti Otac istaknuo prinos koji katolici mogu dati svijetu kulture. S druge je strane Papa napomenuo kako je znanost i vjeru moguće povezati u svjetlu Kristove objave. Osvrnuvši se na te Papine riječi, povjesničar Giorgio Rumi, profesor na Sveučilištu u Milanu, napomenuo je kako se ne razumije zašto bi današnji čovjek, tako odvažan u istraživanjima, trebao a priori zanemariti jednu dimenziju, odnosno život duha, kojoj se, naprotiv, treba posvetiti s jednakom čistoćom srca. Prisjetivši se Papinih riječi o bitnome prinosu katoličkih sveučilišta u europskoj kulturi, prof. Rumi je kazao kako može reći i iz vlastitoga iskustva da su se katolička sveučilišta na Starome kontinentu isticala po pozornosti prema društvenim znanostima. Međutim, ta se pozornost ne iscrpljuje; postoji cijeli jedan način u odnosu prema vremenu, nesebičan, otvoren za ljude u teškoćama. Sveti Otac to ističe u odnosu na protukršćansku predrasudu, jer su sveučilišta, od početka Srednjega vijeka pa do sada, bila tipično vjerske ustanove. U brojnim je mjestima diplome dijelio biskup – napomenuo je prof. Rumi.