Vijesti iz Crkve i svijeta

Ozračje je bilo srdačno i postignut je napredak u pregovorima između Svete Stolice i Izraela o „općem sporazumu“, o kojemu govori 10. članak Temeljnoga sporazuma – stoji u zajedničkome priopćenju Stalnoga bilateralnog povjerenstva Svete Stolice i Izraela koje se susrelo 24. studenog. Izraelska je obveza – koju je izraelski predsjednik Katsav javno potvrdio 17. studenog tijekom audijencije kod Svetoga Oca – priznavanje prava Katoličke Crkve u Svetoj zemlji, na pravnome, poreznome i na području vlasništva, dobivenih prije stvaranja izraelske države. Franjevac otac David Jaeger, glasnogovornik Kustodije Svete zemlje i pravni stručnjak za bilateralne odnose između Izraela i Svete Stolice, izrazio je u razgovoru za Vatikanski radio zadovoljstvo zbog napredka u pregovorima, te kazao kako je to prvi tako otvoreni znak poboljšanja koji daje nadu za buduće razgovore koji se sigurno trebaju nastaviti, i koje trebaju pratiti svi zainteresirani.
Romi, osim što su žrtve nasilja, diskriminirani su na području zapošljavanja, smještaja i obrazovanja – stoji u godišnjem izvješću Europskoga ureda za promatranje diskriminacije i ksenofobije, objavljenome 23. studenoga. U europskim su zemljama predmet diskriminacije strani radnici koji pristižu iz Afrike, Azije, Bliskoga Istoka, Latinske Amerike, Rusije i Ukrajine. Diskriminacija u nekim slučajevima ide do odvajanja po etničkim skupinama, a neki poslodavatelji ne uzimaju u obzir zapošljavanje stranaca. Stranci često žive u prenapučenim i nedovoljno higijenskim nastambama – stoji u izvješću. Što se tiče zakonodavstva, većina je europskih zemalja usvojila direktive protiv diskriminacije, iako se Austrija, Njemačaka, Luxemburg i Finska trebaju pojaviti pred Europskim sudom zbog neusvajanja tih direktiva. Ako želimo pobijediti diskriminaciju, moramo ubrzati proces uključivanja manjina – kazala je Anastasia Crickley, predsjednica Europskoga ureda za promatranje.
Prošlih je dana skupina katoličkih dragovoljaca u Kashmiru posjetila neka područja do kojih nije još pristigla humanitarna pomoć. Našavši brojnu nezbrinutu djecu, odlučili su izgraditi sirotište za njihov smještaj – kazao je biskup Anthoni Lobo, čija se biskupija nalazi u pakistanskome dijelu Kashmira. Podsjetimo da je potres 8. listopada u tim područjima prouzročio 73.000 žrtava, ostavivši bez krova nad glavom više od pola milijuna ljudi. Humanitarna situacija svaki dan je teža zbog oštre zime. Procjenjuje se da je potres odnio jedan cijeli naraštaj, usmrtivši najmanje 35.000 djece.
Samo se praštanjem i razumijevanjem, te istinskim traženjem slobode i pravde društvo može učiniti pravednim i mirnim – zaključeno je na skupu održanom 19. studenog u Bangkoku na temu 'Praštanje i pomirba – put prema iskrenome miru', pod pokroviteljstvom Povjerenstva Justitia et Pax Tajlandske biskupske konferencije. Cilj skupa je bio traženje puta istinskoga mira i solidarnosti među svim ljudima, bez obzira na njihovu rasu, vjeru i kulturu. Samo se onda može postići mir u društvu kad su osobe odlučne tražiti praštanje i pomirbu – kazao je biskup Michael Bunluen Mansap. Profesor Sanay Jamarik, član nacionalnoga povjerenstva za ljudska prava, kazao je pak kako vjernici osim življenja vjerskoga naučavanja, trebaju otvoriti srca uzajamnome razumijevanju.
U Rimu je 24. studenog otvoren IV. svjetski skup Nobelovaca za mir na kojemu se raspravlja o stanju u Africi. Na skupu sudjeluje 20 Nobelovaca, a organiziran je pod pokroviteljstvom rimskoga gradonačelnika na zahtjev Gorbačeva, bivšeg ruskog predsjednika. U Africi trpi 400 milijuna osoba zbog neishranjenosti i pomanjkanja pitke vode. 120 milijuna djece ne pohađa školu, a 6.000 ih se svake godine zarazi virusom Side. Sječa šuma, zagađivanje i opustinjavanje su najveći problem današnje Afrike. Po mišljenju rimskoga gradonačelnika stanje se može promijeniti samo ako se izmijene pravila trgovačke razmjene te svaka država Africi namijeni 0,7% od svoga bruto proizvoda. Nelson Mandela je pak istaknuo veliko zalaganje Afrike kako bi izišla iz siromaštva, te napomenuo da već dvije trećine vlada u Africi ima demokratska obilježja. Učvrstiti ljudska prava i demokraciju, te uspostviti je tamo gdje je još nema moguć je izazov – kazao je Mandela. Ujedinjeni su narodi na prvoj crti u promidžbi i zaštiti ljudskih prava – stoji u prigodnoj poruci Kofija Annana, glavnoga tajnika Ujedinjenih naroda. Na otvaranju skupa dodijeljena je nagrada 'Čovjek za mir 2005.' Bobu Geldofu za njegove humanitarne pothvate u korist Afrike.
Na otoku Mindanao, na Filipinima, održava se od 24. do 30. studenog 'tjedan mira' na kojemu će sudjelovati vjerske i laičke udruge toga otoka. Predviđene su brojne kulturne priredbe, predavanja i molitveni sastanci te marševi s ciljem podupiranja dijaloga i mira između kršćanskoga i muslimanskog stanovništva. Tjedan mira, koji se od 1998. godine redovito održava, ove je godine pod pokroviteljstvom Filipinske biskupske konferencije i muslimanskih ulema organiziran na temu 'Milenijski ciljevi razvoja – žene i mladež graditelji mira'. Između priredbi na programu veliku pozornost privlači manifestacija 'Na biciklu za mir' te 'Mladi - naša nada mira'. Na čelu biciklističke povorke, koja će povezati gradove Digos i Davao, bit će biskup Romulo Valles, dok će mlade predvoditi otac Angel Calvo, misionar na jugu Filipina. Organizatori će podsjetiti na milenijske ciljeve i razmotriti sadašnje stanje siromaštva na Filipinima. Otok Mindanao spada među nerazvijenija područja Filipina što predstavlja veliku prepreku procesu mira. Od 1970. godine fundamentalističke muslimanske skupine vode oružanu borbu za osamostaljenje otoka.
Bogata Europa je uzrok svoga zla, neuredan život prekomjerno utječe na ukupne životne troškove, više od 66% - stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije za 2005. godinu. Pušenje, alkohol, visoki tlak, povećani kolesterol, pretilost, nedovoljno konzumiranje voća i povrća te neodržavanje fizičke kondicije progutaju dvije trećine fondova namijenjenih zdravstvu. Oko 30% zdravstvenih troškova otpada na liječenje srčanih, mentalnih i plućnih bolesti, te onih povezanih s pretjeranom potrošnjom alkohola. U izvješću nadalje stoji kako se životna dob produžila sa 73,1 na 74 godine, dok je u opadanju natalitet, a u porastu staračko stanovništvo. Stoga treba – stoji u izvješću – smanjiti utjecaj dječjih bolesti, poboljšati otpornost na stres i sposobnost što dužeg održavanja dobroga zdravlja. Siromaštvo i nedovoljan društveno-gospodarski razvoj glavne su prijetnje dječjem zdravstvenome stanju.