Na Lateranu skup na temu 'Veličanstvenost života - Evanđelje, znanost i etika'
Koji su izazovi pred medicinom deset godina nakon enciklike pape Ivana Pavla II. Eveangelium
Vitae? Kako se bioetika treba postaviti pred životom? O tim se i drugim temama raspravlja
na međunarodnome znanstvenom skupu koji je jučer započeo na Lateranskom sveučilištu
pod geslom 'Veličanstvenost života – Evanđelje, znanost i etika'. Otvarajući skup,
biskup Rino Fisichella, rektor Lateranskoga sveučilišta, istaknuo je kako se čovjek
zavarava svojstvom koje mu ne pripada kad misli zagospodariti životom i smrću te se
tako udaljava od shvaćanja samoga sebe. Biskup je podsjetio koliko je na polju obrazovanja
velika odgovornost obitelji, odgajatelja i svih onih koji se posvećuju znanstvenome
istraživanju, proučavanju i poučavanju. Čini se da umnažanje teorija koje se bave
životom, etičkim i moralnim pitanjima, dovodi do velike zabune zbog arogantnosti onih
koji u znanosti i tehnici gledaju jedino mjerilo prosuđivanja. Treba izgraditi – kako
sugerira Evangelium Vitae – kulturu života koja zna odgovoriti na nove izazove suvremenoga
života – kazao je biskup Fisichella. Po mišljenju biskupa Elia Sgreccie, predsjednika
Papinske akademije za život, čovjek treba otkriti svijest kako je stvoren na sliku
i priliku Božju, samo će tad njegov život posjedovati draž dara. Sekularizirana i
reducirajuća antropologija danas nastoji odvojiti čovjeka od njegova izvora života,
gubeći tako smisao za Boga, čovjeka i dostojanstvo. Enciklika Euvangelium Vitae potiče
na otkrivanje čovjeka koji dolazi od Boga, te da Krist rasvjetljuje otajstvo života.
U tom smislu treba oblikovati savjest vjernika – kazao je biskup Sgreccia. Sveto pismo
objavljuje kako život i smrt imaju ispunjenje u Bogu. Čovjek u mogućnosti da može
vidjeti svoga Stvoritelja nalazi nadu koja daje smisao životu, njegovim patnjama i
smrti, ali samo onaj ljudski život koji ostvaruje ljubav moći će postići vječni život
– kazala je sestra Elena Bosetti, profesorica egzegeze na sveučilištu Gregoriana.
Otac Livio Melina, profesor na Lateranskome sveučilištu, istaknuo je pak kako bioetika
ne može zanemariti teologiju, te da svijetlo Riječi Božje može voditi čovjeka u iskorištavanju
sve profinjenijih tehnika u službi velike sudbine na koju je pozvan čovjek i svemir.