Crkva i društvo

(11. studenog 2005. – RV) Ne može se zamišljati Crkvu kao jednu vrstu vlasti – kazao je Renato Balduzzi, predsjednik Crkvenoga pokreta za kulturno zalaganje. Konkordat, ustavne reforme, sudjelovanje katolika u politici, vrjednovanje Drugoga vatikanskoga sabora, neke su od tema o kojima je Balduzzi govorio na otvaranju devete nacionalne skupštine toga pokreta, naslovljenoga 'Treba komunicirati da ne bismo umrli – Prekinute staze Drugoga vatikanskoga sabora i dijalog među kulturama'. Crkva je Drugoga vatikanskog sabora uvjerena kako će nove sinteze između vjere i povijesti, Evanđelja i kultura, morati proći kroz duboku inkulturaciju s postmodernim dobom vjere koja je kvasac Crkve sve manje institucije, a sve više zajedništva Božjega naroda. Crkva koja je sposobna za tako uzvišeno posredništvo vjerodostojnija je kada vrjednuje i brani Konkordat, shvaćen kao realističan instrument koji ne nudi privilegij, nego on kao takav dopušta više od drugih instrumenata potvrditi neovisnost 'u vlastitom redu' laičke države, te neovisno djelovanje Crkve na svim područjima gdje se susreću interesi građana i vjernika – kazao je Balduzzi.
Svećeničko obrazovanje, oživljavanje pastorala u zdravstvu, terorizam, prirodne nepogode i zaštita života, neke su od tema koje je kardinal Ruini spomenuo u uvodnom govoru prigodom jučerašnjeg otvaranja u Asizu 55. opće skupštine Talijanske biskupske konferencije. Obraćajući se onima koji se boje ili žale zbog pretjeranoga miješanja Crkve u talijanski javni život, istaknuo je kako Crkva drži do građanskoga i vjerskoga mira, te da je ona svjesna kako treba biti čimbenik jedinstva, a ne podjela u Italiji. Kardinal Ruini je stupio u obranu života upravo dok neke talijanske pokrajine raspravljaju o odobravanju uporabe abortivne pilule RU486. Bez dvoumljenja je istaknuo kako ta pilula ubija nevini ljudski život, potom se osvrnuo na gospodarsko stanje u Italiji te poželio znakovitiju potporu obitelji kao i manje razvijenim pokrajinama. Potom se osvrnuo na Svjetski dan mladih u Kölnu te na nedavnu biskupsku Sinodu, istaknuvši obilnu plodnost darova Duha Svetoga kao i liturgijske reforme Drugoga vatikanskog sabora. Govoreći o obrazovanju svećenika, istaknuo je kako ono treba biti više misionarsko kako bi svećenici mogli razumjeti ljude, te društvene i kulturne kontekste u kojima trebaju djelovati. Osvrnuvši se na odnos Crkve i zdravstvenoga svijeta, istaknuo je sve veće zalaganje u promicanju istinske kršćanske kulture života i solidarnosti, te upozorio kako treba poboljšati zdravstvenu situaciju u južnim pokrajinama, posvetiti više brige kroničnim bolesnicima i podupirati obitelji koje se moraju sučeljavati sa psihičkim patologijama. Kardinal nije propustio osvrnuti se na međunarodnu situaciju, zaustavljajući se na nedavnim događajima islamskoga terorizma, te pozitivno ocijenio demokratske pomake u Afganistanu i Iraku. Spomenuo je, također, stradanja kršćana u Egiptu i Indoneziji kao i potres u Kašmiru, te pustošenja prouzročena uraganima u Srednjoj Americi. Govoreći o Africi, kazao je kako su slabosti Afrike bolest, siromaštvo, ali i brojni pokušaji uspostavljanja mira i istinskoga razvoja. Kardinal Ruini je uvodno izlaganje završio govoreći o talijanskim političkim reformama i o reformi školstva, istaknuvši kako prosvjedi nisu uvijek imali prihvatljiv oblik. Potom je kazao da Crkva osuđuje svaki oblik organiziranoga kriminala i sve veću uporabu opojnih sredstava.
Svećeništvo je sve starije, sve je veći broj svećenika stranaca po talijanskim župama; zbog nedostatka svećeničkih zvanja župe se ujedinjuju, to je slika koju donosi knjiga 'Usporedba klera', koju je 11. studenoga predstavio biskup Giuseppe Betori, glavni tajnik Talijanske biskupske konferencije. Analiza koju su napravili Stefano Molina i Luca Diotallevi predstavlja stanje klera u Italiji za dvadeset godina. U Italiji danas ima oko 33.000 dijecezanskih svećenika, jedan svećenik na dvije tisuće duša, slično stanje kao što je u Belgiji i Španjolskoj. Srednja dob svećenika je oko 60 godina, starosna dob je umanjena dolaskom 1500 svećenika iz afričkih i istočno-europskih zemalja. Ova nas studija oslobađa pretjerane sigurnosti i straha, više nego što nam nudi odgovor koji bi trebalo mehanički poduzeti. To je tim dragocjenije jer trebamo bolje razumjeti i predstaviti profil svećenika – kazao je biskup Betori. Upravo je ova analitička djelatnost u središtu opće skupštine Talijanske biskupske konferencije koja se u Asizu održava do 18. studenog.
U skladu s Božjim zakonom, nakon prikladne izgrađenosti, savjest podupire pojedinca da bude odgovoran i slobodno odlučuje – stoji u pastoralnome pismu, naslovljenome 'Ne bojte se', koje su kenijski biskupi uputili vjernicima imajući u vidiku glasovanje za novi Ustav 21. studenog. Svjedoci smo kako se politička kampanja izrodila u nasilje, etničke diskriminacije, politiku ličnosti, borbu za vlast, kulturu laži i javno blaćenje. Zamjećujemo također kako je narod postao svjesniji vlastitih prava, zakona i upravnih mehanizama. U našoj se zemlji ostvario demokratski prostor kroz slobodu izražavanja – stoji u pismu. Kenijski biskupi osuđuju takozvano 'mentalno nasilje', kao što su očite laži, prijetnje i zastrašivanja. Blizu smo žrtvama nasilja i izražavamo sućut, jamčeći bližnjima nastradalih naše molitve – istaknuli su biskupi i pozvali vlastodršce da se zauzmu u utvrđivanju istine. Zaklinjemo vas de se obraćate drugima s poštovanjem i ne služite se izazivačkim govorom. Biskupi nadalje traže od ljudi da ne prodaju glasove, nego da glasaju pošto su se informirali, te da poštuju tuđa mišljenja. Savjest je sud koji dolazi od razuma, pomoću kojega ljudsko biće razlučuje je li neki dokaz ili ponašanje ispravan ili pogrešan. Savjest je zakon razuma – pojasnili su biskupi. Biskupi na koncu pozivaju stanovništvo na jedinstvo prije i poslije referenduma. Puno je vremena trebalo kako bismo ostvarili mir u svojoj zemlji. Ne dopustimo da on bude uništen. Riječima – ne bojte se – svršava pastoralno pismo biskupa.