Beatifikacije: Charles de Foucauld, Maria Pia Mastena, Maria Curcio

(13. studenoga 2005. – RV) Crkva je danas dobila troje novih blaženika. Kardinal José Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje svetih, danas je dopodne u Bazilici svetoga Petra predvodio euharistijsko slavlje tijekom kojega je, prema zaduženju koje mu je dao papa Benedikt XVI., pročitao apostolsko pismo kojim Sveti Otac među blažene upisuje svećenika slugu Božjega Charlesa de Foucaulda, te službenice Božje Mariju Piju Mastena, utemeljiteljicu Sestara Svetoga Lica, i Mariju Crocifissu Curcio, utemeljiteljicu Kongregacije Sestara karmelićanki misionarki svete Terezije od Djeteta Isusa. Sveti je Otac, na koncu euharistijskoga slavlja, sišao u Baziliku, poklonio se relikvijama novih blaženika, te pozdravio nazočne vjernike i udijelio im apostolski blagoslov.
Charles de Foucauld, rođen je 1858. godine u Francuskoj, u plemićkoj obitelji. Veći je dio mladosti proživio u vjerskoj ravnodušnosti, nastojeći – kako je sâm kazao – ubiti dosadu na zabavama. Međutim, on u stvari cijelo vrijeme traži Boga. Svjedočanstvo i naklonost jedne rođakinje, gorljive vjernice katolkinje, i jednoga svećenika, pomažu mu da se otvori Božjemu pozivu, te tako odlučuje postati redovnik. Nakon različitih iskustava, kao redovnik trapist i kao pustinjak u Nazaretu, odlučio je svoje svjedočanstvo dati u molitvi i prijateljstvu među siromašnim narodima u Sahari. Dana 1. prosinca 1916. godine napala ga je skupina razbojnika i ubila. Njegovi prijatelji iz naroda Tuareg žale za njim kao za članom njihova naroda; stoga je nakon njegova preminuća rođena brojna duhovna obitelj koja se nadahnjuje njime. Govoreći o njegovoj poruci današnjem čovjeku, brat Gianluca Bono, član Male braće Evanđelja, zajednice koja se nadahnjuje duhovnošću Charlesa de Foucaulda, istaknuo je kako današnji ljudi, tako pritisnuti bukom i materijalizmom, mogu otkriti kontemplativnu dimenziju svojega života. Nije riječ o bježanju u pustinju, već o otkrivanju svakodnevice kao konkretnoga mjesta za svetost. Konkretan život koji čini posao i odnosi s drugima, nije odvojen od duhovnoga puta. I mi možemo živjeti kao Isus u Nazaretu i otkriti Njegovo lice u Riječi, Euharistiji i u siromašnima – kazao je brat Gianluca te napomenuo kako nam je u tome Charles de Foucauld otvorio put i upozorio nas na dijalog i međusobno poštivanje kulturâ i religijâ, i to u vremenu u kojemu se širi ideja o sukobu civilizacijâ.
Majka Marija Crocifissa Curcio, rođena je u Italiji, na Siciliji, 30. siječnja 1877. godine. Čitajući svetu Terezu Avilsku, već je s 11 godina osjetila karmelićanski poziv. Godine 1925. utemeljila je novu kongregaciju, a 1947. otvorila prvu misijsku kuću u Brazilu, jer je na prvome mjestu željela služiti siromašnima i potrebitim Crkvama. Preminula je 4. srpnja 1957. u mjestu Santa Marinella nedaleko od Rima. Na upit novinara Vatikanskoga radija koja je njezina poruka današnjem čovjeku, sestra Maria Nerina De Simone, redovnica Sestara karmelićanki misionarki svete Terezije od Djeteta Isusa, kazala je kako nama, koji težimo tome da svoju pozornost usredotočimo na ono što je upadljivo i moćno, može mnogo toga reći. Iz njezinoga primjera možemo naučiti kako živjeti u Duhu ne znači bježati od "banalnih" zemaljskih stvari, već je to pravi način za suočavanje sa svakodnevnim životom, izražavajući, u slobodi Božje djece, ono najbolje što posjedujemo u sebi.
Maria Pia Mastena, utemeljiteljica Sestara Svetoga Lica, rođena je u Italiji, nedaleko od Verone, 7. prosinca 1881. godine. Od samoga su je djetinjstva privlačili Euharistija i Sveto Lice. Svoje je duhovne kćeri znala odgojiti za jednostavnost, ljubav, žrtvu i poslanje, a prenijela im je i svoju snagu i mir. Preminula je u Rimu 28. lipnja 1951. godine. Govoreći o njezinoj poruci današnjemu čovjeku, majka Tiziana Codello, poglavarica Sestara Svetoga Lica, kazala je kako nam je blažena Maria Pia Mastena povjerila zadaću da pronosimo Isusovo lice u svaki kutak planeta. Suvremeno društvo ne želi toliko riječi, već rado prihvaća primjere u životu. Nama je dano pružiti Lice Onoga koji izražava ljubav, milosrđe, praštanje, mir i prihvaćanje u svijetu koji nije naviknut na te vrednote, ali kada ih susretne, prihvaća ih – kazala je sestra Tiziana.