Papa primio vjerodajnice novoga američkog veleposlanika; privatna audijencija za bugarske
i iračke biskupe
(12. studenoga 2005. – RV) Neka Sjedinjene Države u svojemu vodstvu surađuju s različitim
međunarodnim instancama – potaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru novome američkom
veleposlaniku pri Svetoj Stolici, Francisu Rooneyju, čije je vjerodajnice primio danas
dopodne. Sveti je Otac izrazio solidarnost s pučanstvom koje su pogodili razorni uragani
na jugu Sjedinjenih Država, te istaknuo važnost moralne dimenzije u političkome djelovanju.
U svijetu u kojemu je globalizacija sve veća, pouzdajem se da će Sjedinjene Države
i dalje pokazivati vodstvo u promicanju vrednota poput slobode, integriteta i samoopredjeljenja
– kazao je Papa te istaknuo kako to valja popratiti suradnjom s međunarodnim instancama
koje rade na razvoju zajedničkih pothvata radi suočavanja s važnim temama za budućnost
čovječanstva. Ratu se, kao i nepravdi i nasilju, može usprotiviti samo s obnovljenim
poštivanjem općega moralnog zakona, čija načela proizlaze od samoga Stvoritelja –
kazao je nadalje Sveti Otac. Stoga je priznavanje bogate baštine vrednota i načela
ukorijenjenih u ovome zakonu bitno za izgradnju svijeta koji priznaje, i promiče dostojanstvo,
život i slobodu svakoga ljudskog bića. To je temelj za stvaranje uvjeta za pravdu
i mir u kojima mogu napredovati pojedinci i zajednice. Kako je utvrđeno na Drugome
vatikanskom saboru – kazao je nadalje Sveti Otac – opće poslanje Crkve ne dopušta
joj da se poistovjeti s nekim političkim, gospodarskim i društvenim sustavom. Pa ipak,
njezino poslanje služi kao izvor zalaganja, usmjerenja i snage, koji mogu pridonijeti
učvršćenju ljudske zajednice u skladu s Božjim zakonom. Izrazivši zahvalnost za velikodušnost
koju je američki narod uvijek pokazao prema potrebitima na svim kontinentima, Papa
je istaknuo zalaganje Svete Stolice u traženju rješenja za najveće probleme s kojima
se čovječanstvo suočava ovih godina, poput skandala gladi, siromaštva i bolesti koje
još uvijek pogađaju veliki dio svijeta. Kako bi te rane zacijelile, nije dostatno
ograničiti se samo na ekonomsku pomoć, već je potrebno šire solidarno viđenje popraćeno
hrabrim odlukama koje će imati dugotrajne posljedice, poput brisanja duga koji u brojnim
manje razvijenim zemljama podupire siromaštvo – upozorio je Sveti Otac. (12.
studenoga 2005. – RV) Sa svojim raznim kulturnim i vjerskim sastavnicama Bugarska
može biti uzor mudre integracije, suradnje i mirnoga suživota – kazao je Sveti Otac
bugarskim biskupima na koncu njihova posjeta 'ad Limina'. Katolička zajednica, iako
je manjina u zemlji, može obaviti zadaću velikodušnoga svjedočenja opće Kristove ljubavi
– rekao je Papa. Nakon žalosnoga razdoblja komunističkoga ugnjetavanja, katolici koji
su čvrstom vjerom ustrajali u svome pristajanju uz Krista, sad osjećaju žurnim učvrstiti
vlastitu vjeru i širiti Evanđelje u svim okvirima društva, poglavito tamo gdje je
očitija potreba kršćanskoga naviještanja. Mislim, primjerice, na opadanje nataliteta,
veliki postotak pobačaja, krhkost obitelji, na problem selilaštva – istaknuo je Sveti
Otac. Sveti Otac je izrazio zadovoljstvo zbog zauzimanja Katoličke Crkve u Bugarskoj
na socijalnom polju, te potaknuo biskupe da velikodušno svjedoče Krista, pozivajući
ih da šire, unatoč nedostatku svećenika, evanđelje nade i ljubavi. To što je važno
– istaknuo je Papa – nije toliko djelotvornost organizacije koliko nepokolebljivost
povjerenja u Krista, jer on vodi, drži i posvećuje svoju Crkvu, i preko vaše neizostavne
službe. U svojim nedokučivim naumima – dodao je Sveti Otac – Bog vas je postavio da
vršite svoju crkvenu službu bok uz bok s našom braćom Bugarske Pravoslavne Crkve.
Želim da se dobri odnosi još bolje razvijaju na dobrobit Evanđelja Sina Božjega, početka
i svršetka svakoga kršćanskog djelovanja. Potom je Benedikt XVI. ohrabrio bugarske
biskupe ovim riječima: Treba ići započetim putom, pojačavajući molitvu da se što više
približi čas kad ćemo moći sjesti za zajednički stol, kako bismo se hranili jednim
Kruhom spasenja. (12. studenoga 2005. – RV) Ohrabrenje i solidarnost s
iračkim narodom izrazio je Papa primivši jutros u privatnu audijenciju kaldejske biskupe
na svršetku posebne Sinode koju su održali u Rimu. "Riječ solidarnost prati jamstvo
moga sjećanja u molitvi, kako se ne bi vaša ljubljena zemlja obeshrabrila, iako u
teškom stanju, nego išla putom pomirenja i mira – kazao je Papa biskupima. U Iraku
ima 800.000 kršćana, od kojih su oko 600.000 kaldejskih katolici, dok ih u dijaspori
ima oko 150.000. Kaldejski biskupi su na Sinodi u Rimu radili na liturgijskoj reformi
sirijsko-istočnoga obreda. Reforma bi trebala dati novi zamah pobožnosti. Taj je posao
zahtijevao dugogodišnji studij i ne baš lake odluke, ali je to bilo razdoblje kad
je Kaldejska Crkva mogla podrobnije razmišljati o velikome daru Euharistije – kazao
je Papa. Kaldejski su biskupi, osim liturgijske reforme, raspravljali i o nacrtu posebnog
prava koje bi trebalo urediti unutarnji život njihove zajednice, budući da je – kako
je primijetio Sveti Otac – potrebna prikladna kanonska disciplina u obavljanju misije
koju im je Krist povjerio. Stoga je Sveti Otac, zajedno s biskupima, uputio Gospodinu
molitvu zahvalnosti, a opraštajući se s njima izrekao je posebnu preporuku ovim riječima:
"Potičem vas, predragi, da proslijedite u vašem pastoralnom zalaganju i u vašoj službi
nade za cijelu iračku naciju.