Papa izrazio sućut jordanskome Kralju; Papa primio Talabanija i Berishu

Papa Benedikt XVI. izrazio je žalost zbog atentatâ koji su izvršeni sinoć u Ammanu, u Jordanu, u kojima je stradalo najmanje 57 osoba, a 300 ih je ranjeno. U brzojavu, koji je potpisao Papin državni tajnik kardinal Angelo Sodano, upućenome jordanskome kralju Abdulahu, Sveti je Otac atentate nazvao okrutnim djelima nasilja i nepoštivanjem zakona i ljudskoga života. Iskrenu je sućut uputio kralju, obiteljima žrtava, kao i cijelome narodu. Papa je, osim toga, obećao da će se moliti za poginule i ranjene, na njihove je najbliže zazvao božanske darove utjehe, a onima koji se zalažu za trajni mir i poštivanje ljudskih prava na Bliskome istoku poželio neiscrpnu hrabrost.
Dok u Iraku nasilje ne prestaje, nastavlja se pohod Italiji iračkoga predsjednika Jalala Talabanija, kojega je, nakon susreta s talijanskim državnim vrhom, Sveti Otac danas dopodne primio u privatnu audijenciju. Novi Irak želi demokraciju, ljudska prava, slobodu i jednakost, a ostanak multinacionalnih snaga za Irak je veoma važan – s tom je porukom predsjednik Talabani došao u Italiju, a sigurno ju je iznio i danas, susrevši se prvi put s papom Benediktom XVI. Razgovor je trajao oko pola sata, a započeo je riječima predsjednika Talabanija, koji je izrazio veliko zadovoljstvo zbog ove audijencije. Podsjetimo da je Talabanija, kurdskoga vođu, 6. travnja ove godine izabrao novi Parlament, koji je irački narod izglasao 30. siječnja. Nakon što je prošloga mjeseca usvojen novi Ustav, do kraja godine se očekuje izbor nove Vlade koja više neće biti privremena.
Osim iračkoga Predsjednika, papa Benedikt XVI. danas je primio i albanskoga Premijera Salija Berishu. Nakon razgovora održanoga u Papinoj biblioteci, koji je trajao petnaestak minuta, Premijer je Papi darovao reprodukciju kipa Majke Terezije iz Calcutte, čiji bi original trebao biti postavljen u zračnu luku u Tirani. Prije audijencije kod Svetoga Oca, Premijer je ocu Lombardiju, novome ravnatelju Vatikanskoga radija uručio odličje "Red Majke Terezije", u znak zahvalnosti i priznanja za ono što je papinski radio učinio za Albaniju tijekom više od 50 godina povezanosti. Ako primamo odličje za zasluge iz prošlosti, smatramo ga obvezom i za budući rad – kazao je između ostaloga otac Lombardi na današnjoj svečanosti koja je bila obilježena srdačnošću i prijateljskim ozračjem. Posebne je osjećaje pobudio premijer Berisha, kada se prisjetio povijesnih trenutaka koji su nerazdvojivo vezali Papin radio za događanja u Albaniji, poput, primjerice, posjet Ivana Pavla II. toj zemlji, 1993. godine. Bio je to dan "uskrsnuća" – kako ga je nazvao papa Wojtyła - nakon mračnoga razdoblja komunizma. Ovaj je Radio uvijek bio glas istine, i branio, za Albance, najdragocjenije istine. Bio je njihov glas kada Albanci nisu mogli govoriti; i to je glavni razlog zbog kojega je Predsjednik Republike odobrio dodjelu ovoga odličja Vatikanskome radiju – kazao je Premijer. Otac Lombardi je pak, napominjući kako je odličje posvećeno Majci Tereziji, kazao da je to odličje mira, milosrđa, dijaloga i ljubavi. To je velika poruka. Želimo služiti albanskome narodu u tom duhu koji će pomoći rastu u miru i dijalogu – kazao je o. Lombardi. Razgovarajući, nakon svečanosti, s novinarom naše radio postaje, premijer Berisha se osvrnuo na sadašnju društveno-političku i vjersku situaciju u Albaniji, krenuvši od posebnoga odnosa koji je Albanija imala, i ima, prema svojoj sunarodnjakinji, Majci Tereziji, koja je za svijet postala znak solidarnosti i služenja. Mislim da što vrijeme više prolazi, to njezin lik postaje sve veći – kazao je Premijer. Tijekom diktature Albanija je nijekala svoju veliku kćer, ali Majka Terezija nije nikada zanijekala svoju zemlju. Kada je pohodila Albaniju, upitao sam ju mogu li javno, u ime svih Albanaca, tražiti oprost za sve ono što je režim u prošlosti učinio protiv nje. Odgovorila mi je da to nikako nije potrebno – kazao je Premijer. Osvrnuvši se nadalje na ulogu Katoličke Crkve u Albaniji, Premijer je kazao kako su ljudi Crkve svih religija, uz brojne teškoće, ovih godina u zemlji izgradili duhovnu infrastrukturu. Obnovili su tradiciju religijskoga sklada koji je oduvijek postojao u mojoj zemlji. Albanija je danas primjer izvanredne religijske snošljivosti – kazao je Premijer. Što se tiče Kosova, Premijer je napomenuo kako je san o ujedinjenju zamijenjen snom o neovisnosti. Mislim da je poštivanje toga sna u interesu mira, stabilnosti i napretka, pod uvjetom da se u potpunosti zajamče prava srpskih manjina, kako bi Kosovo postala zemlja u kojoj svi građani imaju jednaka prava. Mislim da je to stvaran prinos za stabilnost Makedonije, Albanije i Crne Gore – napomenuo je albanski Premijer.