Znanost, teologija i ontološko pitanje

Samo ako znanost i tehnika poštuju nepovredivo ljudsko dostojanstvo i ljudski život u svim njegovim razdobljima, naša će budućnost biti doista humana – istaknuo je papa Benedikt XVI. jučer, primivši u audijenciju skupinu parlamentaraca iz Bavarske. U isto je vrijeme u Tiskovnome uredu Svete Stolice bilo u tijeku predstavljanje prvoga međunarodnog kongresa o nacrtu "Znanost, teologija i ontološko pitanje", koji će se održati od 9. do 11. studenog na Papinskome lateranskom sveučilištu. Osvrnuvši se na riječi Svetoga Oca, msgr. Gianfranco Basti, profesor filozofije na Lateranskome sveučilištu i voditelj ovoga nacrta, kazao je u razgovoru za Vatikanski radio kako je srž tih Papinih riječi o nezaobilaznome odnosu koji treba postojati među humanim i znanstvenim disciplinama, upravo cilj nacrta "Znanost, teologija i ontološko pitanje". Na upit novinara je li u svakodnevnome iskustvu primijetio promjene u odnosu između vjere i znanosti u svjetlu naučavanja Ivana Pavla II. o toj temi, a koje je svoj vrhunac imalo u enciklici 'Fides et Ratio', msgr. Basti je kazao kako je došlo do velikih promjena zbog toga što je ta enciklika, na teološkome i crkvenom području, također odraz promjene mentaliteta do koje je došlo polovicom prošloga stoljeća upravo na znanstvenom području. Dijalog između znanosti i vjere, odnosno između ljudi znanosti i ljudi vjere nije samo moralna dužnost, već je na neki način i znanstvena potreba. Osvrnuvši se na koncu na jednu od tema koje najčešće dolaze u prvi plan u suočavanju između znanosti i vjere, na teoriju evolucije, msgr. Basti je napomenuo kako između teorije evolucije i teorije stvaranja nema opiranja. Osim toga, sâm je Darwin tražio vjerski smisao života, tražio je Boga i na osobnoj razini. Polemika je počela s laicizmom, koji je obilježio veliki dio XX. stoljeća, i to upravo stoga što je u shemu Darwinove teorije evolucije uvedena slučajnost, koja je pak poslije opovrgnuta na razini samoga znanstvenog istraživanja – pojasnio je msgr. Basti.
Beskonačnost u znanosti, filozofiji i teologiji, tema je prvoga međunarodnog skupa koji će se održati u okviru nacrta 'znanost, teologija i ontološko pitanje'. Skup, na kojemu će se o pitanju Beskonačnoga sučeljavati znanstvenici, filozofi i teolozi, jučer je u Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavio kardinal Paul Poupard, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu. Pošto je istaknuo važnost dijaloga između znanstvene i vjerske kulture unutar Katoličke Crkve, kardinal je pojasnio kako u dijalogu Crkve sa svijetom nije riječ samo o pronalaženju formule koja bi jamčila dobrosusjedske odnose sa znanošću, ili označavala prekoračenja znanstvenih granica, jer, dobro znamo kamo može odvesti znanstveno istraživanje koje je svrha samome sebi, u slučaju, primjerice, atomske bombe i kloniranja. Ali, svjesni smo također koliko može biti opasna jedna religija koja prekida veze s razumom te postaje plijenom fundamentalizma – istaknuo je kardinal. Vjernici imaju obvezu slušati ono što nudi znanost. Već je u vrijeme Galileja kardinal Baronio izrekao aforizam – dodao je kardinal te citirao "Sveto pismo nas ne uči teorije o nebu, nego kako se ide u nebo. Ono što nas zanima jest to da svemir nije nastao od sebe, nego da ima stvoritelja. Za vjernike je važno znati, kako bi bolje razumjeli, kako znanost vidi stvari. Kako bi Pascal rekao, to je pitanje drugoga reda." Tijekom tiskovne konferencije spomenuta su i na neka pitanja koja će animirati spomenuti skup, primjerice, je li svemir ograničen ili je beskonačan u prostoru i vremenu? Širi li se svemir u beskonačnost? Je li pretpostavka potencijalne neograničenosti ljudskoga razuma još održiva glede suvremenih spoznajnih znanosti za opravdanje slobode i racionalnosti individuuma? Nacrt 'znanost, teologija, ontološko pitanje' pokrenut je 2003. godine, tisuću godina nakon preminuća velikoga zagovornika susreta u srednjovjekovnome kršćanstvu između znanosti i vjere, pape Silvestra II. U nacrtu, pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeća za kulturu i ravnanjem Lateranskoga sveučilišta, sudjeluje više od 650 studenata i profesora iz cijeloga svijeta. Papinska sveučilišta Gregoriana, sveti Ivan Lateranski i Regina Apostolorum pokrenuli su nacrt, a financira ga John Templeton, privatnik zainteresiran za dijalog između znanosti i vjere.