Beč: Doktorirao Tomislav Markić

Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Beču svećenik Zagrebačke nadbiskupije Tomislav Markić obranio je 24. listopada doktorsku radnju na temu: "Mir je djelo pravde. Zauzimanje hrvatskih katoličkih biskupa za mir u ratu u Hrvatskoj (1991. - 1995.)". Cilj te disertacije, koju je Markić pisao pod vodstvom prof. ddr. Paula M. Zulehnera, pročelnika Instituta za pastoralnu teologiju i dekana bečke Teologije, bio je pokazati na koji su način hrvatski katolički biskupi u teškim godinama Domovinskoga rata pridonosili miru u Hrvatskoj. Stoga je u prvom dijelu radnje autor prikazao povijesni kontekst, narav, izvore i posljedice sukoba, a donio je i preglednu kronologiju iz koje je vidljiva povezanost događaja na društveno-političkoj razini s crkvenim intervencijama. U drugome dijelu radnje obrađeni su kriteriji crkvenoga djelovanja u ratnoj te predratnoj i poratnoj situaciji s posebnim osvrtom na zadaću biskupa koji nose posljednju odgovornost za pastoral Crkve. Teme kao što su mir, pravednost, praštanje i pomirenje postaju u susretu s ratnom stvarnošću glavne zadaće crkvene prakse, a kriteriji prosudbe te prakse proizlaze konačno iz vjernosti Bogu i čovjeku. U tome dijelu radnje posebno su obrađena pitanja odnosa Crkve prema Caritasu, politici, državi i naciji. Treći i najopsežniji dio ove pastoralno-teološke studije prikazuje biskupske intervencije za mir te ih provjerava na temelju kriterija iz drugoga dijela radnje. Najprije je u tri poglavlja opisano zauzimanje za mir na razini biskupske konferencije i njezinih tijela, zatim zalaganje pojedinih biskupa pa ekumenska i međureligijska nastojanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj. U četvrtom poglavlju toga dijela disertacije dan je kritički osvrt u kojemu je pokazano da su hrvatski katolički biskupi svojim zauzimanjem za pravedni mir dokazali vjernost Evanđelju i čovjeku te značajno pridonijeli konačnom miru. Pozadina biskupskih intervencija bilo je čvrsto uvjerenje kako Hrvatska ima pravo na samostalnost te da je nepravedno vojno napadnuta i djelomično okupirana. U posljednjem, petom poglavlju trećega dijela radnje pregledno su naznačeni izazovi koji su za Crkvu u Hrvatskoj slijedili nakon rata.
Tomislav Markić trenutno obnaša službu tajnika pripremnoga razdoblja Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a ujedno je i nadbiskupski delegat za trajnu formaciju svećenika. Doktorsku radnju, koja je završena o desetoj obljetnici završetka rata, posvetio je svim žrtvama rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U organizaciji Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene, u Beču je 22. i 23. listopada održana kulturna manifestacija "Dani posvećeni Ivanu Frani Jukiću“, a u povodu otkrivanja spomen-ploče u franjevačkom samostanu u Beču. Fra Ivan Frano Jukić (Banja Luka, 1818 – Beč, 1857), jedan je od najistaknutijih franjevaca u povijesti franjevačke provincije Bosne Srebrene. Studirao je u Zagrebu, Vesprimu (Mađarska) i Dubrovniku, a djelovao je kao prosvjetitelj, pisac, pučki tribun i društveno-politički djelatnik. Bio je oduševljeni pristaša ilirskih ideja i prvi suvremeni intelektualac u BiH. Radio je na kulturnom izdizanju Bosne zalažući se za osnivanje tiskare, muzeja, knjižnice, narodne čitaonice, te književnoga društva. Pokrenuo je i prvi bosanskohercegovački časopis "Bosanski prijatelj". Zbog političkog angažmana Omer-paša Latas ga je, 1852. godine, protjerao u Carigrad, odakle je uskoro otišao u Hrvatsku. Bilo mu je zabranjeno vratiti se u Bosnu i Hercegovinu. Preminuo je u Beču 20. svibnja 1857. godine. Spomen-ploču su, u franjevačkom samostanu u Beču, gdje je taj istaknuti franjevac boravio neposredno pred smrt, svečano otkrili provincijali Bosne Srebrene fra Mijo Džolan i bečke franjevačke provincije fra Anton Bruck.