Molitveni dan za Domovinu u BiH; Misa za hrvatske mučenike

U svim župama Vrhbosanske nadbiskupije 22. listopada obilježen je Molitveni dan za Domovinu. Sjećajući se dana smrti bosanske kraljice Katarine, na ostacima kasnoantičke utvrdi i srednjovjekovnog kraljevskog grada Bobovca, pedesetak kilometara sjeverno od Sarajeva nadomak franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci, okupilo se više stotina hodočasnika te predstavnici vlasti, kako bi zajednički molili za "osobne potrebe, ali i za nakanu vlastitoga naroda i vlastite domovine Bosne i Hercegovine i svih ljudi i naroda koji u njoj žive". Okupilo se i više dužnosnika hrvatskog naroda na čelu s predsjednikom F BiH Nikom Lozančićem i predsjednikom HDZ-a dr. Draganom Čovićem. Svečano misno slavlje predvodio je pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar uz koncelebraciju tridesetak svećenika.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zajedno s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom, u toj je prigodi 22. listopada slavio koncelebriranu svetu Misu za Domovinu u bazilici Kraljice neba (Ara Coeli) u Rimu. Uz biskupe suslavitelji su bili: vicerektor Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronim u Rimu mons. Marko Tomić, postulator kauze za proglašenje blaženim sluge Božjega nadbiskupa Stadlera vlč. dr. Pavo Jurišić, pitomac Papinske crkvene Akademije u Rimu vlč. mr. Marinko Antolović te svećenici Vrhbosanske nadbiskupije na poslijediplomskom studiju Željko Marić i Dubravko Turalija. Poslije Misnog slavlja biskupi i svećenici pošli su na grob bosanske kraljice Katarine Kosača čiji se zemni ostaci čuvaju u spomenutoj crkvi. Izmolili su opijelo i molili za mir i pomirenje u Bosni i Hercegovini i u svijetu.
Misa za mariborske hrvatske mučenike
Vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je 23. listopada u Mariboru svečanu svetu Misu u spomen svih hrvatskih žrtava, čiji se posmrtni ostaci nalaze na području grada Maribora, poznati kao mariborski mučenici. Biskup je u propovijedi upozorio kako je povijest pokazala da su bezbožni svjetonazori bili posve suprotni pravom humanizmu, jer su pod maskom brige za čovjeka vodili najkrvavije ratove u ljudskoj povijesti. To je na poseban način radila marksistička ideologija, a i donedavno "bratstvo i jedinstvo". Biskup je nadalje pozvao Hrvate da se, kao i uvijek, oslanjaju na Boga i preporučuju Majci Božjoj, napominjući kako ih je Crkva, poput dobre majke, pratila na životnim raspućima, šaljući im svoje svećenike, te da se kao vjernici i ljudi ne izgube u svom ljudskom i kršćanskom dostojanstvu. Ulaskom u Europsku uniju svi žele zadržati svoje vrijednosti, što je veoma dobro. Zašto ne bismo i mi Hrvati bili dragocjeni kamenčić, koji ćemo svojom kulturom i kulturnom baštinom, poglavito svjedočanstvom vjere, dati svoj prinos uljudbi Europe – upitao je biskup. Stojimo na mjestu koje nam je otkrilo istinu, desetljećima zataškavanu, o našim hrvatskim vojnicima i civilima, koji su poginuli samo zato jer su bili katolici i Hrvati - rekao je biskup, spominjući da su nakon II. svjetskog rata komunisti ubili više Hrvata nego što ih je u ratu poginulo. Ubijeno je i u logorima umrlo 458 svećenika, 22 redovnička brata laika, najviše trapista iz Banje Luke, 73 sjemeništarca i bogoslova te 30 redovnica. Zatvaranjem očiju pred istinom ne može se graditi ni budućnost, ni sreća jednog naroda, upozorio je biskup Jezerinac, podsjećajući kako je poznato da su zločini komunizma bili gotovo 4 puta veći od zločina nacizma i fašizma.