XIII. opće zasjedanje Sinode

Euharistija, veza jedinstva među Crkvama; Euharistija, korijen mira u svijetu; Euharistija, nadahnuće socijalne pravednosti – neke su od temâ o kojima se govorilo danas dopodne na XIII. općem zasjedanju Sinode o Euharistiji. U 22 izlaganja, održana u nazočnosti pape Benedikta XVI., osim uobičajenoga prikazivanja stanja u Crkvi u različitim zemljopisnim i kulturnim stvarnostima, sudionici su se zadržali na raznim liturgijsko-dogmatskim temama, počevši od osjetljivoga pitanja podjele Pričesti nekatolicima, u koje je uveo Papin državni tajnik kardinal Angelo Sodano. Kako bismo potpomogli jedinstvo s odvojenom braćom, ne trebamo se podijeliti među sobom – kazao je kardinal Sodano osvrnuvši se na slavljenje svete Mise s odvojenom braćom, te svoje razmišljanje razvio govoreći o Euharistiji kao izvoru jedinstva. Ali, to se jedinstvo treba izraziti u istini – istaknuo je kardinal oslanjajući se na nauk Ivana Pavla II. u enciklici 'Ecclesia de Eucharistia'. Kako bi se to ostvarilo potrebno je potpuno zajedništvo što se tiče ispovijedanja vjere, sakramenata i vođenja Crkve. Bez cjelovitosti tih obveza, među katolicima i pravoslavnima nije moguće suslaviti isto euharistijsko slavlje. Pa ipak, ako je zajedništvo nemoguće, nije isto s podjelom Euharistije nekatolicima u posebnim prigodama, kao i pojedinim osobama koje pripadaju Crkvama ili crkvenim zajednicama koje nisu u punome zajedništvu s Katoličkom Crkvom – napomenuo je kardinal Sodano. Osim usporedbe raznih liturgijskih ili bogoštovnih vidika – od, primjerice, nužne pripreme boljih nedjeljnih homilija, pa do skrbi o prijevodima Misalâ na nacionalne jezike, te ponovnoga otkrivanja prvih petaka – na današnjem se zasjedanju govorilo i o važnim temama mira i socijalne pravde, povezanih sa sakramentom Euharistije. Govoreći o sukobima koji su uništili lice njegove zemlje, opće poznate kao Svete, latinski jeruzalemski patrijarh Michel Sabbah potaknuo je na obnovljeni odgoj za Euharistiju i klanjanje kao uvod u izgradnju tako željenoga mira. Samo će tako kršćani Boga učiniti nazočnim u društvu i usred sukobâ. Kardinal Renato Martino, predsjednik Papinskoga vijeća za Pravdu i mir, govorio je pak o socijalnoj i političkoj povezanosti između Euharistije i milosrđa. Siromaštvo koje muči milijune ljudi na cijelome svijetu, već je dugo svjetsko socijalno pitanje – upozorio je kardinal Martino, te dodao kako euharistijsko otajstvo može nadahnuti i promicati i socijalnu i političku dimenziju milosrđa, dovodeći do pravednije raspodjele zemaljskih dobara, koje Crkva oduvijek smatra namijenjenima svima. I danas se govorilo o pastoralnim potrebama, kao i objektivnim teškoćama poput bijede ili stanja vjerskih manjinâ, pri čemu je do izražaja došla Afrika, i posebice stanje u Liberiji, u kojoj je poligamija još uvijek ukorijenjena u tamošnje običaje, a postoje i velike teškoće na koje nailaze svećenici, kojih je malo, te stoga moraju prolaziti velike udaljenosti među župama. Biskup iz Angole je pak iznio probleme svoje zemlje kojoj je krvavi građanski rat uništio dostojanstvo, kako zajednice, tako i pojedinaca, te je ona sada gladna i materijalnoga i euharistijskoga kruha, nužnoga za ponovno otkrivanje ljubavi i pomirenja. Na drugu se stranu medalje nailazi pak u Europi koja je na socijalnoj razini stabilnija, ali je i sekulariziranija, i u kojoj se svećenici – kako je istaknuo vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić – često čine umorni ili bez zanosa za svoj izbor. Osim toga, u Europi je osjećaj za sveto potamnjen, a broj zvanja primjetno opada. Samo se vraćanjem dostojanstva svetim djelima i otajstvenoj dimenziji mogu primiti plodovi Euharistije – upozorio je kardinal Puljić.
Na Sinodi kao slušatelj sudjeluje i Moyses De Azevedo Filho, utemeljitelj brazilske katoličke zajednice 'Shalom', kojoj je glavna svrha evangelizacija putem Euharistije. Na upit novinara kako je došlo do osnivanja zajednice, Moyses je kazao kako je sve počelo pohodom Ivana Pavla II. Brazilu, prije 23 godine, u prigodi Nacionalnoga euharistijskog kongresa. Naš mi je kardinal kazao da u ime mladih predam Svetome Ocu dar, koji ću sam izabrati. Nakon molitve, odlučio sam dati svoj život i svoju mladost kako bih ponio Isusa i euharistijsko otajstvo svima onima koji su daleko od Crkve. Tada sam imao 20 godina, i započeo to novo iskustvo – kazao je Moyses.