UNESCO - Opća deklaracija o bioetici

Organizacija ujedinjenih naroda za odgoj, znanost i kulturu (UNESCO), jučer je u Parizu usvojila 'Opću deklaraciju o bioetici i ljudskim pravima'. Nakon četiri godine žučnih rasprava, 197 zemalja je postiglo dogovor o usvajanju zajedničkih načela na području bioetike. Nova deklaracija usvaja niz općih načela, ne ulazeći u problematiku posebnih pitanja. Među temeljnim točkama deklaracije su: prvenstvo autonomije i osobna odgovornost; slobodna volja i jamčenje privatnosti, poštivanje različitosti i društvena odgovornost prema budućem naraštaju, zdravlje i zdravstvena skrb, te zaštita okoliša i sudjelovanje u blagodati istraživanja. Francesco D'Agostino, predsjednik Talijanskoga ureda za bioetiku, kazao je kako je napravljen korak naprijed, iako najbolnije tematike, od pobačaja do eutanazije, nisu uključene u ovaj dokument. Važno je da je bioetika priznata planetarnim interesom, iako je teško predvidjeti djelotvornu primjenu prihvaćenih načela, tim više što deklaracija ne obvezuje potpisnike. Monsinjor Francesco Follo, stalni promatrač Svete Stolice pri UNESCO- u, istaknuo je tijekom radova Opće skupštine, koja se održava u Parizu, važnost bioetike kao moralne potrebe davanja odgovora poštovanju čovjeka i njegovome unutarnjem dostojanstvu. Nemoguće je nijekati kako su biologija i medicina doprinijele poboljšanju čovječjih životnih uvjeta. Ali, danas se nalazimo pred jednom novom situacijom, u kojoj čovjek može, i sve će više moći staviti u igru sudbinu cijele svoje vrste, u neprestanoj napasti tretirati čovjeka kao jednostavan laboratorijski materijal. S jedne strane – nastavio je monsinjor Follo – čovjek tvrdi kako želi dostojno živjeti sve do smrti, s druge pak znamo dobro kako nestašica lijekova i zdravstvenih ustanova lišava tih prava većinu stanovništva. Tim više čovjek treba pred ovim izazovima ostati čovjek, živeći ljudskim životom i umirući ljudskom smrću. Biološki je vidik samo jedna dimenzija našega bića, stoga svesti čovjeka samo na tu dimenziju bilo bi osakaćenje - kazao je monsinjor Follo. Među inim, vatikanski je predstavnik pozvao međunarodnu zajednicu da obrati pozornost na jamčenje slobode i pravde, jer bez njih je čovjek osakaćen i sveden na biološku stvarnost; potom na potrebu istine koja se ne može poistovjetiti s pristankom i mnijenjem jačega, nego se očituje urođena ljudskoj naravi; na koncu je spomenuo dramu siromaštva i žurnost odgoja, poglavito djevojčica, pokretača razvoja za siromašne i zaostale zemlje.