Započelo plenarno zasjedanje HBK u Splitu
 

Molitvom Srednjega časa započelo je jutros, 10. listopada, u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu XXXI. redovito jesensko plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Pozdravljajući sve sudionike, nadbiskup Barišić obratio se i nazočnim novinarima, izražavajući svoje "iznenađenje i čuđenje" što je zbog objavljivanja doznate istine jedan njihov kolega završio pod optužbom u zatvoru, aludirajući na slučaj novinara Slobodne Dalmacije Josipa Jovića. Nadalje, nadbiskup je izrazio nadu da će biskupi u tijeku ovog zasjedanja vidjeti stanje i prisutnost Crkve. Predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić, nakon što je pozdravio sve nazočne, te svoje misli i molitve usredotočio na zajedništvo Katoličke Crkve na čijem kormilu je papa Benedikt XVI., izvijestio je o dnevnom redu i temama zasjedanja. Tako će biskupi raspravljati o odgoju i obrazovanju u malim sjemeništima, o Hrvatskom Caritasu i karitativnom djelovanju Crkve, a na dnevnom redu su: izvješće Biskupske komisije za odnose s državom, provedbeni ugovor o katoličkim školama, izvješće komisije HBK za pomoć ratom stradaloga stanovništva, pokretanje postupka za proglašenje blaženih fra Ante Josipa Tomičića i Marice Stanković, odobrenje biblijskih tekstova za novo izdanje nedjeljnog i blagdanskog lekcionara. U dnevni red je uvršten prijedlog Stalnoga vijeća HBK s posljednjeg zasjedanja u Gospiću da se dovrši ustrojstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj, pitanje oživljavanja crkvene pokrajine sa sjedištem u Zadru i uspostava nove crkvene pokrajine za Slavoniju sa sjedištem u Đakovu. Kardinal je također istaknuo da je Katolička Crkva u Hrvatskoj i hrvatskom narodu svjesna svoje povijesne i sadašnje uloge te je uvijek nastojala biti osjetljiva za konkretne potrebe našega čovjeka i za opće dobro naroda. To je činila u vrijeme komunističkoga totalitarizma, u presudnim trenucima oslobađanja naroda od komunističkoga režima, u teškim godinama rata te u svim godinama demokratskih promjena i tranzicije. Crkva je imala osobito osjetljivu ulogu u vrijeme nametnutog nam rata. Budući da smo od vremena do vremena suočeni s proizvoljnim tumačenjem tadašnjeg zauzimanja Crkve, pa i tendencioznim iskrivljavanjem povijesnih činjenica, HBK smatra potrebnim progovoriti o tim pitanjima. "Napominjem da s tom nakanom, u pripremi Tajništva HBK, izlazi i svezak koji sadrži sve zajedničke intervente HBK vezane uz to razdoblje", pojasnio je kardinal. Osvrćući se na otvaranje pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom, kardinal Bozanić izrazio je radost, stavljajući važnost i značenje toga čina uz bok međunarodnom priznanju Hrvatske.