(10. listopada 2005. – RV) Posvetiti jednu sinodu Istočnim Crkvama – prijedlog je
kardinala Lubomyra Husara, predsjednika Ukrajinske biskupske konferencije, koji je
izložio danas, na početku XI. opće kongregacije Sinode o Euharistiji, održane u nazočnosti
pape Benedikta XVI. U 22 izlaganja sinodnih otaca, posebice su bile istaknute teme
vezane za vidik misionarstva, inkulturacije i ekumenizma, a nije se moglo izbjeći
ni dramatično stanje nakon potresa u Pakistanu. Slučajno je po protokolu baš nadbiskup
Karachija, Evarist Pinto, otvorio današnje radove, te spontano izrazio zabrinutost
zbog onoga što u ovim trenutcima proživljava njegova zemlja. Osvrnuvši se potom na
malenu pakistansku crkvenu stvarnost – milijun i tri stotine tisuća katolika u zemlji
u kojoj 98% stanovništva čine muslimani – nadbiskup Pinto je uveo u jednu od glavnih
tema današnjih radova – evangelizaciju i inkulturaciju u onim područjima u kojima
Krist nije poznat. Na svijetu ima oko 5 milijarda ljudi koji o Njemu ne znaju ništa,
i koji, dakle, ne mogu pristupiti Euharistiji – podatak je koji je iznio kardinal
Crescenzio Sepe, pročelnik Zbora za evangelizaciju naroda. Kardinal je pritom pozvao
nazočne da euharistijski nauk prikažu u njegovoj cjelovitoj istini, kako bi se izbjegla
opasnost – kako je primijetio – od kulturnih modâ koje relativiziraju ono što se tiče
Krista, a tako i Euharistije. Što se pak tiče evangelizacije u Africi, neki su sinodni
otci istaknuli žurnu potrebu inkulturacije temeljene na teološkome studiju i katehetskim
nacrtima prilagođenima stvarnosti kontinenta. Afrika, koja će biti u središtu sljedeće
Sinode koju je papa Benedikt XVI. već sazvao, sadrži brojne tisućgodišnje kulture
i tradicije, koje traže uvijek nove oblike liturgijskoga izraza. Mi ne možemo ponuditi
mnogo što se tiče sakralne arhitekture, poput europskih katedralâ, ili divnih umjetničkih
djelâ, ali ono što imamo to s radošću darujemo: našu glazbu i ritam koji izražavamo
pokretima tijela, a sve na Božju slavu – napomenuo je nadbiskup Onaiyekan, predsjednik
Simpozija biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara. U Indiji je pak nužno oživjeti
liturgiju koja je ponekad monotona i neosobna – primijetio je nadbiskup Oswald Gracias.
Govoreći nadalje o kršćanskome odgoju - koji je istaknut i kao prepreka širenju sekti
- sinodni su otci posebice naglasili euharistijsko klanjanje. Kardinal Tomko je pak
dao kratki prikaz Međunarodnih euharistijskih kongresa, nastalih u Francuskoj prije
više od stotinu godina, upozorivši pritom na ulogu euharistijskih kongresa, za koje
je kazao da su prava prigoda za duhovnu obnovu. Nadbiskup Barija, Francesco Cacucci,
osvrnuvši se na talijanski Nacionalni euharistijski kongres održan prije nekoliko
mjeseci, predložio je tjedni susret u zajednici, na kojemu bi se svećenici i animatori
pripremali za nedjeljnu liturgiju. Govoreći o ekumenizmu, ukrajinski kardinal Husar
je spomenuo točke slaganja, što se tiče Euharistije, između katolika i pravoslavnih,
te potaknuo na koncelebriranje i promicanje sinode posvećene Istočnim Crkvama. Isusovački
je poglavar, otac Kolvenbach, također istaknuo još jedan 'most' u ekumenskome dijalogu;
riječ je o trenutku posvete euharistijskoga kruha tijekom svete Mise, koje se ne događa
– kako je kazao – u određenome trenutku, odnosno tijekom formule posvete, već u sakramentalno
vrijeme koje je šire i koje može sjediniti Crkve dvaju plućnih krila, a ne odvojiti
ih. Kardinal Jozef Tomko, koji je bio glavni tajnik Sinode od 1979. do
1985. godine, u subotu popodne, 8. listopada, održao je prvi prigodni govor za 40.
obljetnicu njezinoga ustanovljenja. Nastala je iz plodnoga tla Drugoga vatikanskog
sabora, zahvaljujući osjetljivosti pape Pavla VI., koji je prihvatio ideju saborskih
otaca o osnivanju stalnoga biskupska vijeća koje bi u upravljanju općom Crkvom podupiralo
Papu i Rimsku kuriju. Otvarajući posljednje zasjedanje Drugoga vatikanskog sabora,
Pavao VI. je 15. rujna 1965. godine pismom 'Apostolica Sollicitudo' ustanovio Biskupsku
sinodu. Svrha joj je bila povezati čvršćim vezama jedinstvo Pape i biskupa, a papa
Ivan Pavao II. je produbio njezinu teološku dimenziju; tijekom vremena se učvrstila
njezina autonomija, porastao autoritet i kolegijalitet. Ustanovljenjem Biskupske sinode
Papino prvenstvo vrjednuje episkopat i kolegijalitet, a samim tim se vrjednuje primacijalna
uloga u korist cijele Crkve. Mađarski kardinal Peter Erdö istaknuo je pravnu narav
Biskupske sinode, kojoj sadašnji Kodeks Kanonskoga prava posvećuje jedno cijelo poglavlje.
Prije svega, jasno je da ona služi kako bi se veliki problemi crkvenoga života i svijeta
raspravljali na mjestu gdje svi imaju mogućnost iznijeti vlastito mišljenje i upoznati
mišljenje drugih. Četrdesetogodišnje iskustvo nadalje pokazuje kako je Sinoda koristan
instrument koji je veoma puno doprinio jačanju crkvenoga zajedništva i unaprjeđenju
pastoralne službe, iako, po pravu, ne predstavlja cijeli biskupski zbor. Premda se
obilježavanju obljetnice nije htjelo dati trijumfalistički izgled, ipak se nije propustilo
istaknuti plodove posebnih sinodnih skupština održanih u raznim dijelovima svijeta. Na
primjedbu kako je Sinoda oblik Crkve, otac Cantalamessa je kazao kako ona predstavlja
kršćansku kolegijalnu tradiciju, odnosno ono što su bili apostoli s Petrom na čelu
u prvoj Crkvi. Sinoda je skupština biskupa koju saziva i kojoj predsjeda Sveti Otac
u upravljanju općom Crkvom. Upravo je to ono što se događa u Katoličkoj Crkvi, dok
je Sinoda za Istočne Crkve ono što je za nas Sveti Otac, to jest vrhovno tijelo koje
odlučuje politiku o pitanjima neke partikularne mjesne Crkve, odnosno nacionalne Crkve.
Na upit kako se kršćani trebaju odnositi prema Sinodi, otac Cantalamessa je rekao
kako trebaju moliti Duha Svetoga za one koji vjeruju i odlučuju o pitanjima vjere.
Pomoć Duha Svetoga je bitna, jer će odluke sinodnih otaca toliko utjecati na život
Crkve koliko budu izraz Duha Svetoga. Treba moliti za biskupe da se prepuste vođenju
Duha Svetoga – kazao je otac Cantalamessa. Nakon talijanskoga, engleskoga
i španjolskoga izdanja, Papinsko vijeće 'Justitia et Pax' objavilo je francusko izdanje
Kompendija socijalnog nauka Crkve. Tijekom radova Sinode, kardinal Renato Raffaele
Martino, predsjednik Papinskoga vijeća 'Justitia et Pax' predstavio je francusko izdanje
sinodnim ocima, koji su ga popratili gromkim aplauzom. Kardinal je prvi primjerak
tog izdanja dao Svetome Ocu. Pastoralni su djelatnici i studijski centri s nestrpljenjem
očekivali izdanje ne samo u Francuskoj nego i u cijelom francuskom govornom području.