Šesta skupština biskupske Sinode

Euharistija koja ponovno otkriva smisao Kristove žrtve, onaj smisao koji su često izgubili i sami kršćani, uvjetovani suvremenim mentalitetom koji teži hedonizmu, te se opredijelili za jednostavnu vjeru – bila je to jedna od misli izraženih danas dopodne, tijekom šeste skupštine Biskupske sinode o Euharistiji, održane u nazočnosti pape Benedikta XVI., u Sinodnoj dvorani u Vatikanu. U 22 izlaganja, sinodni su se otci osvrnuli na klanjanje, poštivanje liturgijskih pravila, te pristupanje sakramentu Pokajanja. Mi biskupi trebamo nadoknaditi pedagogiju obraćenja koja se rađa iz Euharistije, te se založiti u širenju čestoga pristupanja osobnoj ispovijedi, i ne dopustiti pribjegavanje nedopuštenome korištenju općega ili zajedničkoga odrješenja – poziv je koji je uputio kardinal Giovanni Battista Re, pročelnik Zbora za biskupe. Kardinal je pritom istaknuo kako se među dužnostima pastira u biskupiji nalazi i promicanje pastorala koji će pomoći vjernicima pronaći onaj stil života u čijem je središtu Euharistija. Današnji su radovi na Sinodi, nakon dolaska Svetoga Oca, započeli izlaganjem kardinala Martineza Somala, usredotočenim na lik svećenika, kojega je nazvao čovjekom žrtve, ne samo u euharistijskome smislu, već i u samoj osobi. Svećenik je čovjek koji djeluje kao Kristovo oruđe, i o tome ovisi njegovo postupanje – napomenuo je kardinal Somalo. Na dogmu o euharistijskoj žrtvi osvrnuo se nadbiskup Paul Josef Cordes, napomenuvši kako ona podrazumijeva da povijesni događaj Isusove muke i smrti nadilazi vrijeme te dostiže svakoga čovjeka koji se otvori vjeri. U sličnom je razmišljanju i britanski biskup Arthur Roche napomenuo kako je nužno ponovno pobuditi, i to teologijom Euharistije, osjetljivost vjernika za taj najviši trenutak Kristove žrtve, kako bi primitak hostije lakše povezali sa žrtvenim prinosom. U tom smislu, poljski biskup Edward Ozorowski je upozorio na opasnost da slavlje otajstva Posljednje večere postane samo lijepi obred, ali beznačajan za život, u ovo vrijeme koje daje sve manje prostora smislu za žrtvu, a daje prednost komotnoj vjeri, bez propisa i križa. Rumunjski se biskup Lucian Muresan prisjetio marksističkoga preodgoja koji je komunizam nametnuo katoličkim svećenicima, progoneći ih i primoravajući na oskvrnjivanje i ismijavanje svete Mise. S druge strane svetu su Misu služili tajno, s komadićem kruha i pokojim zrnom grožđa pronađenim na ulici. Danas živimo slobodu djece Božje, gladni euharistijskoga kruha, s 80% vjernika koji sudjeluju na liturgiji, u zemlji u kojoj katolici čine samo 12% pučanstva – istaknuo je rumunjski biskup, dok je kardinal Ignace Moussa Daoud u svojemu izlaganju izrazio želju za postizanjem potpunoga jedinstva Istočnih Crkvi. Na euharistijsko se klanjanje osvrnuo kardinal Camillo Ruini, Papin vikar za grad Rim, koji je opisao vlastito iskustvo s mladima tijekom Svjetskoga dana mladeži u Kölnu. O istoj su temi potom govorili i lurdski biskup msgr. Perrier, te meksički biskup José Guadalupe Martín Rábago, predsjednik Meksičke biskupske konferencije, koji je istaknuo vrijednost noćnoga klanjanja, napomenuvši kako ga valja otkriti i predložiti.
Na zasjedanju Sinode u srijedu popodne, 5. listopada, 13 sinodnih otaca govorilo je o Crkvi i Euharistiji, Euharistiji i ekonomiji spasenja, o svijetlim i tamnim stranama u slavljenju Euharistije, kao i o stanju u partikularnim Crkvama. Euharistija čini Crkvu, ali ne u kronološkome i logičkom smislu, nego u tom smislu što Ona omogućuje postojanje i život Crkve u otajstvenom i iskustvenom obliku kao stvarnoga Tijela Kristova. Skupna i crkvena dimenzija Euharistije čini srž euharistijskoga otajstva, ali je ova euharistijska stvarnost često zanemarena i vjernici je nisu dovoljno prihvatili, barem što se tiče prakse. Stječe se dojam kako je u vjerničkoj euharistijskoj viziji prevladala individualna, pobožnjačka i unutarnja praksa na štetu skupne i eklezijalne. Nedjelja je obveza koju treba obaviti, a nije istinski život koji treba podijeliti u zajedništva i ljubavi. Kako bismo oživjeli crkveni vidik Euharistije, vjernici trebaju otkriti njezinu duhovnu dimenziju – kazao je biskup Spintèris i dodao kako katolička teologija treba ponovno naglašavati tu duhovnu dimenziju. Biskup Sarasti Jaramillo iz Kolumbije je pak rekao kako je Euharistija odgovor na negativne znakove suvremene kulture. Prvo, pred kulturom smrti koja trguje oružjem, izgrađuje snažne sustave razaranja, ozakonjuje pobačaj, ovlašćuje manipulaciju embrijem, Isus se proglašava Kruhom života. Na drugome mjestu, u našoj kulturi vladaju mržnja i terorizam, a Euharistija omogućuje pomirenje s Bogom i s braćom. Pred znanstvenim pozitivizmom i relativizmom suvremene kulture, Euharistija se predstavlja kao stvarnost otajstva i ističe važnost vjerovanja i ljubavi kao putova spoznaje. I, na koncu, u osamljenosti i beznađu suvremenoga čovjeka, Euharistija nam, kao i učenicima iz Emausa, daje čvrsto zajedništvo i obećava vječni život – kazao je biskup Sarasti Jaramillo.Razgovaralo se, između ostaloga, o tome kako proces sekularizacije, te povećanje vjerske ravnodušnosti među krštenima uzrokuju zabrinjavajuće slabljenje, ako ne i gubljenje, vlastitoga kršćanskoga identiteta. Nadbiskup Rylko, predsjednik Papinskoga vijeća za laike, napomenuo je kako je u takvim situacijama, jedan od najžurnijih izazova za Crkvu, prikladna kršćanska inicijacija nakon krštenja, sposobna preporoditi kršćanske zajednice u njihovome istinskom življenju vjere.