Papina homilija na Misi za otvaranje Sinode

U nedjelju, 2. listopada, tijekom svečane svete Mise, uz više od 320 koncelebranata, među kojima kardinali, patrijarsi i biskupi, papa Benedikt XVI. označio je početak XI. opće skupštine Biskupske sinode koja će biti u potpunosti posvećena Euharistiji. Tijekom Mise, kao i poslije, u nedjeljnome nagovoru, Sveti je Otac molio Boga i Djevicu Mariju da na poseban način pomognu Crkvi zauzetoj u ovome razmišljanju, kako bi postigla što jasniju svijest o vlastitome poslanju u službi Otkupitelju, stvarno nazočnome u sakramentu Euharistije.
U homiliji Sveti je Otac istaknuo kako je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku, stoga u čovjeku "blista" i malo božanske ljubavi. Međutim, je li čovjek svjestan toga? Odgovara li na tu ljubav? – upitao se Papa. Bog nas očekuje. On želi da ga mi volimo. Ne bi li takav poziv trebao dirnuti naša srca? Upravo u ovome trenutku u kojemu slavimo Euharistiju, i u kojemu otvaramo Sinodu o Euharistiji, On nam dolazi u susret, dolazi meni u susret. Hoće li naići na odgovor? Ili se s nama događa kao s vinogradom o kojemu u Izaiji Bog kaže: "Nadaše se da će uroditi grožđem, a on izrodi vinjagu"? Nije li naš kršćanski život često više ocat nego vino? Samosažaljenje, borba, ravnodušnost? – upitao je Sveti Otac.
Kontrast između dobroga grožđa, znaka pravednosti, i divlje loze, znaka nasilja, u Evanđelju je još snažnije. Iako je tamo grožđe dobro, nepravedni su i okrutni vinogradari, jer žele zadržati za sebe plod berbe. Mučna je to slika – objasnio je Sveti Otac – sâm Bog je prezren, kao što se često dogodi u današnjemu svijetu. Mi ljudi, kojima je sve stvoreno povjereno na upravljanje, prisvajamo ga. Želimo osobno, i samo mi, gospodariti njime. Želimo posjedovati svijet i sam svoj vlastiti život bez ograničenja. Bog nam smeta. O njemu se sroči koji jednostavan pobožni izraz, ili ga se potpuno niječe ili brani u javnome životu, tako da gubi svako značenje. Snošljivost koja dopušta privatno mišljenje o Bogu, ali mu niječe opće dobro, ta stvarnost svijeta i našega života nije snošljivost već hipokrizija. Međutim, tamo gdje je čovjek jedini gospodar svijeta i vlasnik samoga sebe, ne može postojati pravednost. Tamo može prevladavati samo samovolja moći i interesa – upozorio je Sveti Otac. Oštar sud kojemu Bog podvrgava "nevjerni vinograd" u povijesti se dogodio razaranjem Jeruzalema, 70. godine poslije Krista – kazao je nadalje Papa. Prijetnja suda tiče se i nas, Crkve u Europi, Europe i općenito Zapada. I nama može biti oduzeto svjetlo, stoga dobro činimo ako molimo Gospodina da nam pomogne da se obratimo i da nam daruje milost istinske obnove. Ipak, nije prijetnja 'posljednja riječ', već obećanje na koncu kojega – prema Papinim riječima – pobjeđuje ljubav. Ona ljubav koja, s Isusom u Dvorani Posljednje večere, postaje jedno od neizrecivih otajstava kršćanske vjere – iz Kristove smrti izvire život; On je dokaz da je ljubav pobijedila smrt. U svetoj Euharistiji Isus s Križa sve nas privlači sebi i čini nas mladicama vinove loze, tj. samoga sebe. Ako ostanemo sjedinjeni s Njime, donijet ćemo i mi plod, a ne ocat samodostatnosti, nezadovoljstva s Bogom i onime što je stvorio, već dobro vino radosti u Bogu i ljubavi prema drugome. Molimo stoga Gospodina da nam podari svoju milost, kako tijekom ova tri tjedna trajanja Sinode ne bismo samo govorili lijepe riječi o Euharistiji, nego kako bismo ponajviše živjeli ojačani njezinom snagom – kazao je na koncu Sveti Otac.