U Sinodnoj dvorani u Vatikanu u nazočnosti pape Benedikta XVI. u ponedjeljak 3. listopada,
molitvom Trećega časa, započeli su radovi XI. redovnog općeg zasjedanja Biskupske
sinode na temu Euharistija - izvor i vrhunac života i poslanja Crkve. Papa je sinodskim
ocima stavio na srce "pet imperativa": radost, bratsko ispravljanje, poniznost, slušanje
Riječi i mir. Papa je 256 sinodskih otaca pozvao da zamijete Gospodinovu blizinu i
"ne budu gluhi" na božansku prisutnost "jer su uši našega srca katkad toliko ispunjene
bukom svijeta da ne možemo čuti tu tihu prisutnost koja kuca na naša vrata". "I tako
neosjetljivi, gluhi na njegovu prisutnost, ispunjeni drugim stvarima, ne osjećamo
ono što je glavno". Biskupi, nastavio je, moraju pak biti "Božje slike". To je često
težak pothvat, koji iziskuje "redoviti ispit savjesti" kako bi se "zakrpala" apostolska
mreža koja često ne služi najbolje svojoj svrsi te ju treba popraviti, zakrpati rupe
koje su u njoj nastale, kako bi opet bila čitava. Papa je zatim potaknuo biskupe na
bratsko ispravljanje, polazeći od svijesti da je "jedna od uloga kolegijaliteta uzajamno
se pomagati, upoznati nedostatke koje sami ne želimo vidjeti". No, ne samo ispravljati,
već i tješiti, dijeliti patnje drugoga, pomagati mu u teškoćama. U svome razmatranju
Papa je govorio i o "pravoj kolegijalnoj ljubavi" koju valja pokazati "u mnogobrojnim
teškim prilikama koje se danas javljaju u našem pastoralu" kada se pojedinci osjećaju
očajnima i ne vide kako ići dalje. Na teološkom i pastoralnom planu papa Benedikt
XVI. pozvao je svoju subraću da imaju isti temeljni pogled na stvarnost, sa svim razlikama
koje ne samo da su opravdane već su i nužne. Pritom je podsjetio kako je "zajednički
temelj koji nas nosi vjera Crkve". "Lectio divina", prema Papi, pomaže "imati Kristove
osjećaje" i "biti sposobni dati drugima i Kristovu misao". Posljednji imperativ koji
je Papa preporučio jest "pacem habete". "Samo ako je u našim srcima ukorijenjen duboki
duhovni mir možemo biti osobe mira također u svijetu, za druge", rekao je Papa. Upozoriti
suvremeni svijet na osjećaj za sveto, koji je moralna kriza u koju padaju brojne
civilizacije, uništila, kako bi se vjernicima vratilo duboko razumijevanje euharistijskoga
otajstva – jedna je od bitnih tema o kojima su sinodni otci raspravljali danas, drugoga
dana Sinode o Euharistiji, na kojoj je, u nazočnosti Svetoga Oca, svoja izlaganja
održalo 18 sudionika. Napadnuta Crkva, u kojoj je u opasnosti poštivanje njezinih
predstavnika i, na drugoj strani, obnova duha zajedništva potaknuta Godinom Euharistije
– bio je to okvir u kojemu je nikaragvanski biskup Juan Abelardo Mata Guevara upozorio
na sekularizaciju koja prijeti kulturnoj baštini njegovoga naroda. Pred ovom moralnom
krizom koja šteti vrednotama osobe i obitelji nužna je žurna i hrabra evangelizacije
svih društvenih područja – upozorio je između ostaloga biskup. Korejski je biskup
pak upozorio na slabo zanimanje za euharistijsko slavlje od strane djece, što je jedan
od problema i pastoralnih prioriteta tamošnje Crkve, dok je westminsterski nadbiskup
uputio poziv na davanje veće važnosti vidiku zajedništva. Kanadski biskup Clément
Fecteau upozorio je da treba bolje objasniti teologiju euharistijske posveta, kako
bi se olakšao ekumenski dijalog, a vjernicima bolje razumijevanje Gospodinove nazočnosti
u Euharistiji. Kardinal Jorge Arturo Medina Estévez je pak istaknuo neodvojivost triju
vidika Euharistije – žrtve, stvarne nazočnosti i sakramentalnoga zajedništva, te upozorio
kako Mise zadušnice ne treba pretvarati u hvalospjeve pokojnima, na što se osvrnuo
i kardinal Javier Lozano Barragán. Kardinal James Francis Stafford, kao viši pokorničar,
govorio je o odnosu između Euharistije i Pokajanja. Sudjelovanje na euharistijskoj
gozbi s braćom – istaknuo je između ostaloga kardinal – zahtijeva, kao nezaobilazan
uvjet, javni znak pomirenja. Kako bi to bilo olakšano, kardinal je preporučio da u
svakoj biskupiji bude predviđena nazočnost kanonika pokorničara, ili barem svećenika
koji će vršiti tu službu. U današnjim je radovima na Sinodi bilo također riječi o
medijskome vidiku Euharistije, pri čemu je izražena velika zabrinutost zbog, primjerice,
nekih televizijskih prijenosa svetih Misa. U tim prigodama ne valja zaboraviti da
se u liturgiji slavi uskrsno otajstvo. Istaknuta je također i odgovarajuća vrijednost
liturgijskih simbola, zatim umjetnički izrazi na prostoru za slavlje, misno ruho,
te također glazbena pratnja koja treba biti u skladu s liturgijskim vremenom i trenutkom. Il
Papa alla beatificazione del vescovo von Galen aa-rg (04. listopada 2005. – RV)
Papa Benedikt XVI. sudjelovat će na svečanosti beatifikacije münsterskoga biskupa
Clemensa Augusta von Galena, koja je na programu u nedjelju u Bazilici svetoga Petra.
Obred, za koji je kao predvoditelja slavlja Sveti Otac odredio kardinala Joséa Saraivu
Martinsa, pročelnika Zbora za proglašenje svetih, započet će u 9.30 sati. Na koncu
obreda predviđen je dolazak Svetoga Oca koji će se pokloniti relikvijama novoga blaženika,
obratiti se kratko nazočnima te udijeliti apostolski blagoslov. Msgr. von Galen, rođen
1876. godine, bio je biskup njemačkoga grada Münstera. Bio je jedan od protagonista
teškoga razdoblja za Crkvu, tijekom nacionalsocijalizma, kojemu se biskup protivio
hrabro i javno, izlažući velikim opasnostima vlastiti život. Posebno su snažno u svijetu
odjeknule njegove tri poznate propovijedi, kao vrhunac njegovoga javnog otpora Hitlerovom
režimu, u kojima se pobunio protiv nacističkoga nasilja, te se stavio u obranu prava
na život, nepovredivosti i slobode svojih građana. Na poseban je način vrlo oštro
osudio ubojstva psihičkih bolesnika, koje je Hitler nazvao neproduktivnima i bezvrijednima
za život.