2005-09-30 17:44:05

Crkva i društvo


Crkva nije enklava, niti je ostatak prošlosti. Potvrđujući sadržane vrednote u svojoj kulturnoj baštini, što je baština svih, obznanjuje duboko i rašireno uvjerenje, kazao je kardinal Ruini, papinski vikar za rimsku biskupiju i predsjednik Talijanske biskupske konferencije, na tradicionalnome susretu otvaranja nove pastoralne godine, održanome u rimskome svetištu Divino Amore. Tijekom susreta, koji je bio usredotočen na dušobrižništvo rastavljenih, te razvedenih i ponovno vjenčanih, kardinal Ruini, kazao je pred 1.200 svećenika i đakona, da je ishod referenduma o potpomognutoj oplodnji plod zajedničkoga zalaganja. Potom je pojasnio da treba čuvati postignuto jedinstvo kako bi se mogla pružati velika usluga čovjeku. Usluga – dodao je kardinal – koju treba staviti u praksu kad su u pitanju velike teme koje se odnose na čovjeka, a žele zakonom uobličiti, kao što se događa s izvanbračnim zajednicama. Kardinal se Ruini u govoru osvrnuo i na ulogu svećenika. Svećenik – kazao je kardinal – treba biti čovjek pastoralne ljubavi, i po držanju i po predlaganju sadržaja, koji će odgovarati istinskome čovječjem dobru kao i društvu. Sposobnost komuniciranja sa svakodnevnim iskustvom ljudi temeljna je za svećenika - kazao je kardinal Ruini.
Integracija stranaca arapske kulture i muslimanske vjere, u središtu je žustrih raspravâ u talijanskome društvu, ali i u drugim zapadnim zemljama. Strahuje se, naime, od sve većega neslaganja među onima koji se boje napretka islamske kulture i onima koji se bore za muslimanske običaje i tradiciju kao za ljudska prava. Komentirajući taj problem, otac Samir Khalil Samir, profesor povijesti arapske kulture i islamistike na Sveučilištu svetoga Josipa u Beirutu te na Papinskome orijentalnom institutu u Rimu, pojasnio je kako je islam nastao kao potpuna, cjelovita, a ponekad i totalitarna stvarnost. To znači da onaj tko za sebe kaže da je musliman, pokazuje odnos s Bogom obilježen molitvom i svime što se tiče vjere s jedne strane, ali on pokazuje i određenu kulturu, način života, oblačenja, prehrane, odnosa s drugima, i sve ostalo što spada u društveno, političko i vojno područje. Zbog toga su problemi s pripadnicima islama veći. Zapadna se civilizacija temelji na razlikovanju različitih područja – onoga vjerskog, političkoga, pravnoga, društvenoga i kulturnoga. Oni su međusobno povezani, ali na jasan način – kazao je o. Samir. Kad bi neki katolik mislio kako čovjek može biti, primjerice, dobar Talijan samo ako je dobar katolik, to bi bilo pogrešno. Temelj suživota u nekoj zemlji, na svim područjima, čine norme koje priznaje ta država. I to vrijedi za sve – muslimane, židove, ateiste i kršćane. Religija nema veze s time. Stoga do susreta može doći poštivanjem zakona zemlje u kojoj se živi, kao i njezinih običaja i navikâ. Važno je da najprije prihvatim što više od kulture zemlje u kojoj živim, a onda mogu dodati i nešto svojega – zaključio je o. Samir.







All the contents on this site are copyrighted ©.