Skup na Gregoriani - 40. obljetnica saborske deklaracije 'Nostra Aetate'
(27. rujna 2005. – RV) Na međunarodnome skupu koji se održava na Papinskome sveučilištu
Gregoriana, prigodom četrdesete obljetnice saborske deklaracije 'Nostra Aetate', u
središtu su promatranja izgledi dijaloga s budistima. Na Aziju se zbog njezinoga niskoga
postotka katolika, svega 1% njezinoga stanovništva, gleda često kao na periferiju
Crkve. U tom dijelu svijeta stanuje 50% svjetskoga pučanstva, od čega su 50% mladi;
ona je kontinent budućnosti. Crkva nema periferije. O tome svjedoče brojna putovanja
Ivana Pavla II. i njegova skrb o problemima toga dijela svijeta. Azija je mozaik brojnih
starih vjerskih tradicija koje se susreću s materijalističkim i sekulariziranim društvima.
Najveće svjetske kapitalističke tvrtke otvorile su svoja sjedišta upravo na Istoku.
Proturječnosti koje nastaju iz toga susreta, svojevrsnoga sukoba, stvaraju brojne
teškoće: manjine su na rubu društva, siromašni smješteni u predgrađima, a ne pripadnici
kasta su obespravljeni. Tradicionalne religije su isprepletene s kulturama država
i gledaju na kršćanstvo kao jednu stranačku vjeru. Papa Ivan Pavao II. nikad nije
prestao u središte tih napetosti stavljati Isusa Krista i dostojanstvo azijskoga čovjeka
koji treba biti temeljna točka rasprave kad je riječ o razvitku kontinenta. Asanga
Tilakaratne, stručnjak za budizam u Šri Lanki, istaknuo je u svome izlaganju kako
treba nastaviti zajedničke napore. Katolička Crkva je s deklaracijom 'Nostra Aetate'
dala veliki poticaj dijalogu, a budisti su zamijetili kako treba pronaći prikladne
oblike stalnoga dijaloga, iako je najveći problem u tome što Budizam nema središnje
vlasti koja je u stanju ostvariti stalni dijalog. Budisti trebaju – prema profesorovom
mišljenju – pronaći nove putove dijaloga koji će uroditi stvarnim plodom, a da bi
se to dogodilo moraju imati ovlaštenu osobu s kojom se može voditi dijalog. Profesor
je nadalje rekao iako su teističke i ne teističke vjere nepomirljivi svjetovi, dijalog
je, ne samo hvale vrijedan, nego je temeljan za mir i sklad naroda koji trebaju biti
sposobni promatrati stvari s raznih stajališta, to jest biti sposobni mijenjati točku
gledišta, a to se postiže prije svega uzajamnim upoznavanjem, kao i upoznavanjem svojih
povijesnih i duhovnih tradicija – kazao je profesor Tilakaratne.