Crkva danas slavi spomen svetoga Ivana Zlatoustoga, jednoga od velikih crkvenih otaca
istočne Crkve. Rođen je u Antiohiji između 340. i 354. godine. Za carigradskoga patrijarha
izabran je 398. godine. Zbog oštre kritike prilika u Crkvi, državnoj upravi, i na
dvoru, došao je u sukob s caricom Eudoksijom. Bio je svrgnut s patrijarške stolice
404. godine i prognan u Kapadociju gdje je 14. rujna 407. godine preminuo. Njegov
se moralni nauk temeljio na pokori, milostinji i pomirenju. Ali ono što osvaja u njegovim
spisima i govorima je književni stil i rječitost, upravo zbog toga je dobio epitet
zlatousti. Papa Ivan XXIII. pod njegovu je zaštitu stavio Drugi vatikanski sabor,
a Ivan Pavao II. je u enciklici 'Sollecitudo rei socialis' podsjetio na ono što je
pisao, komentirajući Matejevo evanđelje, o raskošnosti u mjestima bogoštovlja. 'Nasuprot
siromašnih ne može se davati prednost suvišnim ukrašavanjima crkvi i dragocjenom namještaju
za bogoštovlje; naprotiv bilo bi obvezno prodati ova dobra i dati kruh, piće, odjeću
i kuću onima koji ih nemaju. Sever Voicu, profesor patristike, kazao je za naš radio
kako je sveti Ivan Zlatousti najpoznatiji po svojoj teoriji o Božjoj susretljivosti,
to jest Bog silazi, objavljuje se čovjeku, jer čovjek nije u stanju dosegnuti Boga.
Nadalje nas Ivan Zlatousti poučava kako se crkveno zajedništvo ostvaruje milostinjom,
moralnim životom te poštivanjem deset Božjih zapovijedi– kazao je Sever Voicu.