2005-09-02 18:18:43

Vijesti iz svijeta


New Orleans je na izmaku snaga. Četiri dana nakon razornoga uragana Katrina, koji je opustošio Louisianu, čini se da je stanje izvan svakoga nadzora, a ne zna se ni točan broj žrtava. Prema mišljenju guvernera Louisiane, Kathleen Blanco, poginulih je na tisuće, a prema podacima iz UNICEF-a, nakon ove nesreće više od 300.000 djece ostalo je bez krova nad glavom. Predsjednik Bush danas je pohodio pogođeno područje, popraćen snažnim kritikama zbog sporosti federalne vlasti u reagiranju na ovu katastrofu, koju je, između ostaloga, američka civilna zaštita predvidjela prije tri godine. Busha je pak branio njegov predhodnik Bill Clinton. U međuvremenu, kako bi se suprotstavilo kriminalitetu koji je ovladao u gradu, u kojemu, između ostaloga, ima sve više pucnjave i eksplozijâ, u gradu je raspoređeno 300 vojnika iz Nacionalne garde, kojima je dopušteno pucati i ubiti. Ta je mjera nužna – prema mišljenju lokalnih vlasti – kako bi se zaustavilo pljačke koje otežavaju pružanje pomoći. Što se tiče međunarodne pomoći, Europska unija i NATO spremni su ponuditi Washingtonu svu nužnu pomoć. Pred najvećom prirodnom katastrofom u posljednjih stotinu godina u Sjedinjenim Državama, u cijeloj se zemlji množe pothvati solidarnosti u korist pučanstva pogođenoga ovom nesrećom. Mnogo je njih smješteno u župe na jugu zemlje, dok neki utočište traže u Texasu. Msgr. James Gaddy, župnik u župi Naše Gospe Kraljice Neba, koja je primila brojne izbjegle, kazao je u razgovoru za Vatikanski radio kako su sve te osobe u velikome strahu, jer ne znaju što se dogodilo njihovim obiteljima i prijateljima. Ne znaju uopće jesu li živi ili ne, jer cijeli je sustav infrastrukture razoren i nema načina za komuniciranje. Msgr. Frank H. Rossi, glavni vikar nadbiskupije Galveston-Houston, kazao je pak kako su ti ljudi pod velikim šokom. Izgubili su dom i posao, a riječ je o siromašnim ljudima koji u ovome trenutku nisu u stanju zadovoljiti osnovne osobne potrebe. Mnogo njih već misli da se neće nikada više moći vratiti u Louisianu, i brinu se za budući smještaj. Neki pak osjećaju da je njihov život potpuno uništen i ne znaju gdje će moći nastaviti svoj obiteljski život – kazao je msgr. Rossi.
U Libanonu je ovaj tjedan obilježen novim političkim napetostima zbog kojih brojni uglednici i novinari antisirijskoga raspoloženja napuštaju tu zemlju, koja se tek nedavno oslobodila sirijskoga nadzora. U okviru istrage o atentatu u kojemu je, 14. veljače, ubijen bivši premijer Hariri, a koju vodi Organizacija ujedinjenih naroda, uhićeno je nekoliko uglednih ličnosti. Predsjednik Lahoud je potvrdio uhićenje tadašnjega šefa Predsjedničke straže, kao i ondašnjega ministra pravosuđa i tri bivša šefa sigurnosti. U međuvremenu, voditelj istražiteljâ Organizacije ujedinjenih naroda koji rade na ubojstvu bivšega premijera, jučer je u Beirutu kazao kako ne misli da će moći završiti ovaj posao do 15. rujna, te je stoga logično tražiti produljenje mandata međunarodnoga istražnog povjerenstva. Osvrnuvši se na veliki broj političara i novinara koji su napustili Libanon u strahu od terorističkih odmazdi, te na upit novinara Vatikanskoga radija, je li riječ o sukobu između staroga i novoga Libanona, Antonio Ferrari, posebni dopisnik talijanskoga dnevnika Corriere della Sera, kazao je kako, u određenoj mjeri, to jest takav sukob, iako u novome Libanonu postoje važne sastavnice i staroga Libanona. Određeni čimbenici nesigurnosti u zemlji postoje bez obzira na nazočnost ili nenazočnosti sirijskih trupa ili agenata u Libanonu. Odnosno, i unutar Libanona postoje snage koje nisu zadovoljne sa sadašnjim stanjem. Što se tiče bijega brojnih važnih osoba iz Libanona, Ferrari je kazao kako je to dosta snažan znak, jer slabi zbijenost i nove Vlade sastavljene nakon izbora. Naravno, ako važni predstavnici koalicije odu, stanje bi moglo postati još teže – upozorio je Ferrari.

Imajući u vidiku početak pregovora s Turskom o njezinom pristupu Europskoj uniji, koji će započeti 3. listopada, ministri vanjskih poslova Europske unije, jučer su se okupili na neformalnom sastanku u Newportu, u Walesu. Ovom sastanku je prethodila prekjučerašnja izjava Hansa Gerta Petteringa, predsjednika kluba Narodne europske stranke u Europskome parlamentu, kako treba biti pošteni s Ankarom i uzeti u razmatranje, osim pristupa Uniji, druge oblike partnerstva s njom. Luigi Cocilovo, dopredsjednik Europskoga parlamenta, kazao je za naš radio kako je ta Petteringova izjava oportunistička jer se s njom želi ugoditi onima u Njemačkoj koji su protiv turskoga ulaska u Europsku Uniju, a s druge strane, ona je upozorenje kako se pregovori ne bi ograničili na radikalnu odluku: ili pristup ili ništa. Mislim da trenutačno ne postoje pravi razlozi da se mijenja ono što je dogovoreno s Turskom– primijetio je Cocilovo i dodao kako se Europska Unija, nakon krize Ustava, treba sama sobom zaokupiti, to jest otkriti svoje političke osobine kako ne bi upala u još veću krizu. U Uniji ima onih koji vide u njezinom Ustavu prevelike ovlasti, a to ne žele prihvatiti, dok ima i onih koji misle da Ustav nije dovoljno ambiciozan. Nesigurnost koja se zamjećuje u Europi, bez obzira na njezin Ustav, omogućuje svim političkim subjektima da ožive ideju, ne samo ustavnoga ugovora, nego i političkoga nacrta u kojemu bi pregovori budućih pristupnica našli svoje uporište – zaključio je Cocilovo.







All the contents on this site are copyrighted ©.