New Orleans je na izmaku snaga. Četiri dana nakon razornoga uragana Katrina,
koji je opustošio Louisianu, čini se da je stanje izvan svakoga nadzora, a ne zna
se ni točan broj žrtava. Prema mišljenju guvernera Louisiane, Kathleen Blanco, poginulih
je na tisuće, a prema podacima iz UNICEF-a, nakon ove nesreće više od 300.000 djece
ostalo je bez krova nad glavom. Predsjednik Bush danas je pohodio pogođeno područje,
popraćen snažnim kritikama zbog sporosti federalne vlasti u reagiranju na ovu katastrofu,
koju je, između ostaloga, američka civilna zaštita predvidjela prije tri godine. Busha
je pak branio njegov predhodnik Bill Clinton. U međuvremenu, kako bi se suprotstavilo
kriminalitetu koji je ovladao u gradu, u kojemu, između ostaloga, ima sve više pucnjave
i eksplozijâ, u gradu je raspoređeno 300 vojnika iz Nacionalne garde, kojima je dopušteno
pucati i ubiti. Ta je mjera nužna – prema mišljenju lokalnih vlasti – kako bi se zaustavilo
pljačke koje otežavaju pružanje pomoći. Što se tiče međunarodne pomoći, Europska unija
i NATO spremni su ponuditi Washingtonu svu nužnu pomoć. Pred najvećom prirodnom katastrofom
u posljednjih stotinu godina u Sjedinjenim Državama, u cijeloj se zemlji množe pothvati
solidarnosti u korist pučanstva pogođenoga ovom nesrećom. Mnogo je njih smješteno
u župe na jugu zemlje, dok neki utočište traže u Texasu. Msgr. James Gaddy, župnik
u župi Naše Gospe Kraljice Neba, koja je primila brojne izbjegle, kazao je u razgovoru
za Vatikanski radio kako su sve te osobe u velikome strahu, jer ne znaju što se dogodilo
njihovim obiteljima i prijateljima. Ne znaju uopće jesu li živi ili ne, jer cijeli
je sustav infrastrukture razoren i nema načina za komuniciranje. Msgr. Frank H. Rossi,
glavni vikar nadbiskupije Galveston-Houston, kazao je pak kako su ti ljudi pod velikim
šokom. Izgubili su dom i posao, a riječ je o siromašnim ljudima koji u ovome trenutku
nisu u stanju zadovoljiti osnovne osobne potrebe. Mnogo njih već misli da se neće
nikada više moći vratiti u Louisianu, i brinu se za budući smještaj. Neki pak osjećaju
da je njihov život potpuno uništen i ne znaju gdje će moći nastaviti svoj obiteljski
život – kazao je msgr. Rossi. U Libanonu je ovaj tjedan obilježen novim
političkim napetostima zbog kojih brojni uglednici i novinari antisirijskoga raspoloženja
napuštaju tu zemlju, koja se tek nedavno oslobodila sirijskoga nadzora. U okviru istrage
o atentatu u kojemu je, 14. veljače, ubijen bivši premijer Hariri, a koju vodi Organizacija
ujedinjenih naroda, uhićeno je nekoliko uglednih ličnosti. Predsjednik Lahoud je potvrdio
uhićenje tadašnjega šefa Predsjedničke straže, kao i ondašnjega ministra pravosuđa
i tri bivša šefa sigurnosti. U međuvremenu, voditelj istražiteljâ Organizacije ujedinjenih
naroda koji rade na ubojstvu bivšega premijera, jučer je u Beirutu kazao kako ne misli
da će moći završiti ovaj posao do 15. rujna, te je stoga logično tražiti produljenje
mandata međunarodnoga istražnog povjerenstva. Osvrnuvši se na veliki broj političara
i novinara koji su napustili Libanon u strahu od terorističkih odmazdi, te na upit
novinara Vatikanskoga radija, je li riječ o sukobu između staroga i novoga Libanona,
Antonio Ferrari, posebni dopisnik talijanskoga dnevnika Corriere della Sera, kazao
je kako, u određenoj mjeri, to jest takav sukob, iako u novome Libanonu postoje važne
sastavnice i staroga Libanona. Određeni čimbenici nesigurnosti u zemlji postoje bez
obzira na nazočnost ili nenazočnosti sirijskih trupa ili agenata u Libanonu. Odnosno,
i unutar Libanona postoje snage koje nisu zadovoljne sa sadašnjim stanjem. Što se
tiče bijega brojnih važnih osoba iz Libanona, Ferrari je kazao kako je to dosta snažan
znak, jer slabi zbijenost i nove Vlade sastavljene nakon izbora. Naravno, ako važni
predstavnici koalicije odu, stanje bi moglo postati još teže – upozorio je Ferrari.
Imajući
u vidiku početak pregovora s Turskom o njezinom pristupu Europskoj uniji, koji
će započeti 3. listopada, ministri vanjskih poslova Europske unije, jučer su se okupili
na neformalnom sastanku u Newportu, u Walesu. Ovom sastanku je prethodila prekjučerašnja
izjava Hansa Gerta Petteringa, predsjednika kluba Narodne europske stranke u Europskome
parlamentu, kako treba biti pošteni s Ankarom i uzeti u razmatranje, osim pristupa
Uniji, druge oblike partnerstva s njom. Luigi Cocilovo, dopredsjednik Europskoga parlamenta,
kazao je za naš radio kako je ta Petteringova izjava oportunistička jer se s njom
želi ugoditi onima u Njemačkoj koji su protiv turskoga ulaska u Europsku Uniju, a
s druge strane, ona je upozorenje kako se pregovori ne bi ograničili na radikalnu
odluku: ili pristup ili ništa. Mislim da trenutačno ne postoje pravi razlozi da se
mijenja ono što je dogovoreno s Turskom– primijetio je Cocilovo i dodao kako se Europska
Unija, nakon krize Ustava, treba sama sobom zaokupiti, to jest otkriti svoje političke
osobine kako ne bi upala u još veću krizu. U Uniji ima onih koji vide u njezinom Ustavu
prevelike ovlasti, a to ne žele prihvatiti, dok ima i onih koji misle da Ustav nije
dovoljno ambiciozan. Nesigurnost koja se zamjećuje u Europi, bez obzira na njezin
Ustav, omogućuje svim političkim subjektima da ožive ideju, ne samo ustavnoga ugovora,
nego i političkoga nacrta u kojemu bi pregovori budućih pristupnica našli svoje uporište
– zaključio je Cocilovo.