Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije o "ciljevima milenija"

Gotovo 11 milijuna djece umre godišnje zbog bijede prije nego navrši pet godina – stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, koje je 23. kolovoza predstavljeno u Ženevi. Uzroci koji su u zemljama u razvoju smrtonosni, u bogatim zemljama predstavljaju običnu nelagodu. Sadašnja tendencija pokazuje kako bi glavni među „ciljevima milenija“ Ujedinjenih naroda, odnosno smanjivanje dječje smrtnosti u svijetu za dvije trećine do 2015. godine, mogao propasti, ako se temeljito ne promijeni međunarodna politika za razvoj. Trenutačno, ni jedna siromašna zemlja nije u stanju približiti se predviđenom cilju u navedenome roku. U rujnu 2000. godine 189 državnika prihvatilo je „Milenijsku deklaraciju“ kojom se međunarodna zajednica obvezala da će umanjiti smrtnost prouzrokovanu bolestima, prepoloviti bijedu i glad, te podupirati pristup pitkoj vodi i obrazovanju. U rujnu će se u New Yorku sastati državnici kako bi razmotrili stanje u svezi s Deklaracijom, a nažalost morat će se sučeliti sa zabrinjavajućom tendencijom u odnosu na, prije pet godina, pobuđenu nadu. S obzirom na zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako postoje neki pomaci, ali su prespori u mijenjanju tendencije. Nedostaje još deset godina, ali ako se nastavi sadašnjim ritmom, bit će potrebno 150 godina kako bismo postigli zacrtane ciljeve – izjavio je Andrew Casseles, upravitelj politike Svjetske zdravstvene organizacije za postizanje milenijskih ciljeva. Nadalje, prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije, u porodu i trudnoći i dalje godišnje umre 150.000 žena, a samo je u nekim zemljama smrtnost u tim slučajevima smanjena. Pomaci su prespori u odnosu na Sidu, koja godišnje odnosi 3 milijuna života, malariju, koja odnosi milijun života, te druge zarazne bolesti. Stanje je posebno zabrinjavajuće u subsaharskoj Africi. Najveći problem je slabost zdravstvenoga sustava, te rastući nedostatak strukovnog osoblja. To je posebice očito i veoma zabrinjavajuće u Africi, zbog iseljavanja, Side i neprikladnih radnih uvjeta. Univerzalni bi pristup zdravstvenim uslugama mogao svake godine spasiti na milijune djece – kazao je glavni upravitelj Svjetske zdravstvene organizacije Lee Jong-Wook, te dodao kako će zbog sporog razvoja zdravstvenoga sustava, dobar dio bezopasnih bolesti i dalje odnositi bezbrojne žrtve. Zdravstveni sustavi – stoji u izvješću te organizacije – trebaju jamčiti na vrijeme i na odgovarajući način sposobno osoblje, lijekove, cjepivo i informacije onima koji ih trebaju. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je za normalan rad zdravstvenih sustava potrebna trajna financijska pomoć, barem 40 dolara godišnje po osobi. Ali, u brojnim zemljama taj je iznos mnogo manji, čak manje od 10 dolara, a u nekima ni 2 dolara po osobi. Stanje najviše zabrinjava u Africi, ali i u Aziji se pogoršava, jer je to područje najnapučenije djecom, te su ona stoga i u vrlo teškim uvjetima. Prošlih je dana nevladina organizacija 'Plan' objavila podatak kako polovica azijske djece, dakle više od 600 milijuna, trpi zbog nedostatka hrane, liječničke skrbi i stambenoga smještaja, a od tih u posvemašnjem siromaštvu živi 300 milijuna. Ako se nešto ne učini sada, takvo će stanje ostaviti ozbiljne posljedice u budućnosti Azije – kazao je izvršni upravitelj te organizacije Tom Miller predstavljajući u Bangkoku izvješće naslovljeno 'Rasti u Aziji', u kojemu stoji da su glavni uzroci tako bijednog dječjeg stanja nedostatak obrazovanja, medicinske skrbi i pitke vode.