Danas je u tijeku treći dan susreta koji organizira pokret «Zajedništvo i oslobođenje»
(Comunione e Liberazione) u Riminiju. Jučer popodne veliku pozornost je pobudilo predavanje
don Juliana Carrona, predsjednika bratstva «Zajedništvo i oslobođenje», nasljednika
don Luigija Giussanija, utemeljitelja pokreta. Carron je danas rekao kako se služi
paradoksu odsutnosti slobode upravo kada je svi traže i žele. Odbacivanje Boga, nastavio
je don Carron, ne zbiva se bez posljedica za ljudsku slobodu, a bez otajstva Boga,
čovjek ostaje prepušten svim snagama moći i aktualnih ideologija, rob i nezadovoljnik
u svakoj prigodi. Citirajući mons. Giussanija, don Carron je podsjetio da ono čemu
čovjek teži jest transcendentno. Činjenica što Bog, kao ljubljena osoba, otkriva svoje
lice i daje se susresti, povijesno omogućuje iskustvo slobode. Na susretu je bilo
govora o Europi, islamskom terorizmu, useljavanju, većoj brizi za obitelj i ekonomiju
tržišta. Istaknuto je kako je potrebno u sve ove sfere unijeti više kršćanskih vrednota.
Mons. Giampaolo Crepaldi, tajnik Papinskog vijeća Pravda i mir – gost na susretu –
govorio je o problemu upravljanja vodom od strane privatnika istaknuvši da Crkva nije
protiv slobodnog tržišta, ali zahtijeva da bude uređeno na temelju pravnih i etičko-kulturnih
normi, kako bi se izbjeglo da voda postane uzrokom sukoba i nasilja poglavito u zemljama
Trećeg svijeta. "Spasenje, veliko nijemo pitanje?", tema je 63. međunarodnog
susreta Kršćanskih istraživanja, koji je u nedjelju, 21. kolovoza, započeo u Asizu,
a cilj mu je proučiti djelotvorna sredstva spasenja, u ovome povijesnom trenutku obilježenome
terorističkim napadima i prirodnim katastrofama, kao i sve većom neizvjesnošću. Na
susretu su se okupili vjerski predstavnici, znanstvenici, političari i sveučilišni
profesori. Govoreći za Radio Vatikan o tome koliko je nužna rasprava o Spasenju, biskup
Lorenzo Chiarinelli je napomenuo kako je ljudski život obilježen neizvjesnošću koja
vodi do pitanja: kako će završiti i kako je se osloboditi? Tako se budi svijest koja
može postati potreba i zaziv – kazao je biskup, te napomenuo kako su u središtu ovoga
niza susreta problemi koji se odnose na ljudsku sreću, zatim okoliš, odnosi s drugima,
gospodarstvo, politika i odnos među različitim religijama. Na upit novinara kako se
u taj kontekst uklapa vjera, biskup je istaknuo kako je kršćanstvo u stvari spasenje.
Mi vjerujemo u Isusa, a Isus znači Isus koji spašava. Kada to uđe u život ljudi, treba
ponovno istražiti odnos koji čovjek ima sam sa sobom. Ako čovjek osjeti da je njegov
obzor zatvoren u stvarnosti prostora i vremena, on nije u stanju otvoriti se onostranosti