Papina poruka prigodom susreta u Riminiju

Misli Don Quijotea i djelovanje cara Konstantina u središtu su tradicionalnoga 'Susreta za prijateljstvo među narodima', koji je u organizaciji pokreta Comunione e Liberazione, jučer (u nedjelju, 21. kolovoza) započeo u Riminiju. Car Konstantin je, Milanskim ediktom 313. godine omogućio religijsku slobodu i dao temelj kršćanskim korijenima u povijesti narodâ, a Cervantesov don Quijote ističe kako je sloboda najveće dobro koje su nebesa darovala ljudima. Ta je njegova rečenica uzeta za temu ovogodišnjega susreta u Riminiju, a na nju se osvrnuo i papa Benedikt XVI. u poruci koju je uputio sudionicima na susretu, napominjući kako je istinska sloboda plod osobnoga susreta s Kristom. Bogu je naša sloboda jako na srcu – napisao je Papa – On nas želi slobodnima, ljubi nas jer smo slobodni, toliko da prihvaća da se možemo udaljiti od Njega samo kako bi spasio u nama mogućnost da ga možemo prepoznati bez prinude. Zbog čega Bog voli našu slobodu? – upitao se Papa. Zbog toga što vidi u nama sliku svojega utjelovljenog Sina koji je uvijek slobodno prianjao uz Očev naum – pojasnio je te dodao kako je Isus za nas oslobođenje od grijeha, od naših lažnih želja, a u posljednje vrijeme i od nas samih.
Skup u Riminiju nastavlja sa svojim radovima koji će trajati do 27. kolovoza, a na kojemu će nastupiti više od 150 uglednika iz crkvenih i europskih političkih krugova. Biskup Riminija Mariano De Nicolò kazao je kako je ovogodišnje izdanje otvoreno u znaku Kristova Otajstva. On je podsjetio na događaje koji su se zbili u posljednjim mjesecima u Crkvi: preminuće Ivana Pavla II., izbor Benedikta XVI., preminuće don Luigija Gussanija, utemeljitelja pokreta Zajedništvo i Oslobođenje (Comunione e Liberazione), te Svjetski dan mladeži u Kölnu. Biskup De Nicolò kazao je u homiliji kako tema slobode nije strana vjernicima, nego je vezana uz Kristovo iskustvo koji dragovoljno prihvaća Očevu volju.
Jučer je popodne predsjednik talijanskoga senata Marcello Pera svečano otvorio 135. susret. Pera je govorio o moralnoj krizi Zapada, kojemu je islamski fundamentalizam objavio sveti rat. Pred ovom krizom potreban je savez između laika i vjernika kako bi ponovno potvrdili demokratske i slobodarske vrednote zapadnoga identiteta, koje predstavljaju bit ljudske naravi. Stoga ničemu ne služi odvojenost vjere od politike, jer – pojasnio je Pera – bez ispovijedanja vjere, bez moralnoga temelja društva, vrednote toga društva gube na svojoj snazi. U govoru, na trenutke vrlo oštrom, ali iskrenom, filozof Pera optužuje Europu: Europu koja ne spominje svoje židovsko-kršćanske korijene, koja razmišlja o uklanjanju vjerskih simbola, antisemitsku Europu koja je kasno shvatila Sharona, koja donosi zakone protiv obitelji i podiže barjak mira dok se izvode pokolji, te otvara vrata neobuzdanom useljavanju. Problemu suživota i useljavanja – nastavio je Pera – dani su krivi i naivni odgovori. Pravi put je, istaknuo je predsjednik talijanskoga senata, uključivanje useljenika u zapadnu civilizaciju, u naš odgoj, vrednote i tradiciju. Ali, ako nam islamski terorizam objavljuje rat, naša je dužnost braniti se, najprije diplomacijom, politikom, trgovinom te ako je potrebno i uporabom oružja – zaključio je Marcello Pera.