Papa o Marijinu Uznesenju kao o pobjedi Božjoj

Svetkovina Marijina Uznesenja dan je radosti jer pokazuje da je Bog pobijedio, jer je ljubav snažnija od smrti – ovim je riječima papa Benedikt XVI. započeo propovijed na svetoj Misi koju je danas dopodne služio u Župi svetoga Tome od Villanove u Castel Gandolfu. Na današnju se svetkovinu Sveti Otac posebice osvrnuo u podnevnome nagovoru prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja te kazao kako danas razmatramo otajstvo Marijinoga prijelaza s ovoga svijeta u Raj. Kao što je Krist svojim slavnim tijelom uskrsnuo od mrtvih i uzašao na Nebo, tako je i sveta Djevica, koja je potpuno združena s Njime, u cijeloj svojoj osobi uznesena na nebesku slavu. To je znak sigurne nade za sve kršćane na zemaljskome hodočašću, a ova je svetkovina korisna prigoda za razmišljanje o pravome smislu ljudskoga života u vidiku vječnosti – objasnio je Papa.
Nebo je naše konačno prebivalište. Od tamo nas Marija svojim primjerom ohrabruje da prihvatimo Božju volju, da ne dopustimo da nas zavedu varljivi pozivi svega onoga što je kratkotrajno i prolazno, te da ne popustimo kušnjama samoljublja i zla koji u srcu gase radost života – kazao je nadalje Sveti Otac te povjerio Mariji sve one koji će sudjelovati na Svjetskome danu mladeži koji započinje sutra. Nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja, Papa je izrazio svoju duhovnu blizinu pučanstvu Cipra, povodom jučerašnje zrakoplovne nesreće u kojoj je život izgubila 121 osoba. Dok Gospodinu povjeravam žrtve ove nesreće, među kojima je i 48 djece koja su se vraćala s odmora, jamčim posebnu molitvu za poginule, njihove obitelji i sve one koje je pogodila ova tragedija – kazao je Sveti Otac. Govoreći pak u propovijedi na svetoj Misi, u prigodi današnje svetkovine, o pjesmi «Veliča duša moja Gospodina», koja je – prema Papinim riječima – nadahnuta Duhom Svetim, izišla iz Marijina srca, Sveti je Otac kazao kako u se u njoj vidi Marijina želja da Bog bude velik u svijetu i u njezinu životu. Međutim, u moderno se doba – dodao je Papa – mislilo kako ćemo, stavljajući na stranu Boga, i slijedeći samo svoje ideje i svoju volju, postati uistinu slobodni. Ali, gdje nestaje Bog, čovjek ne postaje veći; on gubi božansko dostojanstvo i Božji sjaj u svojemu licu. U konačnici, on je samo proizvod slijepe evolucije, nema više božanskoga dostojanstva, te ga se stoga može koristiti i zlorabiti, kao što vidimo. Čovjek je velik samo ako je Bog velik. Primijenimo to u svojemu životu – važno je da je Bog velik među nama, u javnome i u privatnome životu – naglasio je Sveti Otac te kazao neka u javnome životu bog bude nazočan u znaku Križa postavljenoga u javnim ustanovama, neka Bog bude nazočan u našem životu u zajednici, jer samo ako je Bog nazočan, imamo neki smjer, neki zajednički put. Učinimo Boga velikim u javnome i privatnome životu; to znači dati Bogu, svakoga dana, prostora u vlastitome životu, počevši od jutarnje molitve, dajući vremena Bogu, dajući Mu nedjelju. Ako svoje vrijeme ponudimo Bogu, ono nije izgubljeno; ako Bog uđe u naše vrijeme, ono postaje veće, šire i bogatije – rekao je Papa, te na koncu potaknuo sve da se povjere Mariji, koju nam je Isus dao za Majku. Upravo stoga što je s Bogom i u Bogu, ona je vrlo bliska svima nama. Poznaje naša srca, može čuti naše molitve, i može nam pomoći svojom majčinskom dobrotom – kazao je Sveti Otac.