Kulturni dijalog u ozračju globalizacije

Papinsko vijeće za kulturu od 1993. godine redovito poziva upravitelje katoličkih kulturnih centara na godišnje pokrajinske susrete. Osim brojnih susreta održanih u Latinskoj Americi, ostvarene inicijative ovoga vijeća imale su za cilj povezati vodstvo centara u mediteranskome podneblju, od kojih veliki dio njih djeluje u zemljama s većinskim muslimanskim stanovništvom i u određenoj izolaciji. Tako su se voditelji tridesetak centara, pod predsjedanjem kardinala Paula Pouparda, i uz sudjelovanje vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Puljića, u srpnju okupili u Sarajevu. Osvrnuvši se u vatikanskomu dnevniku Osservatore Romano na taj, kao i na druge susrete te vrste, otac Bernard Ardura, tajnik Papinskoga vijeća za kulturu, istaknuo je kako se međunarodni dijalog pokazuje kao povlašteni put u stvaranju novih odnosa i uklanjanju starih predrasuda te sprječavanju da vjera postane talac neopravdanoga povlačenja u svoje okvire. Ti centri podupiru shvaćanje da je vjera nositeljica čvrstoga uvjerenja o čovjeku, njegovu životu i pozivu da, sa sebi sličnima, uredi zajednicu u različitosti kultura i vjerovanja. Sadašnja situacija pokazuje kako države, budući da su bez duše i zajedničkih istinskih vrednota, nisu sposobne stvoriti zajedničku budućnost. Globalizacija otvara duh prema univerzalnome, ali koji put rađa tromost ispoljavajući osjećaj nemoći pred obiljem kulturnih pojava koje ona nameće – napomenuo je otac Ardura te naglasio kako uspjeh centara proizlazi iz njihove sposobnosti za predlaganje životnoga puta, odnosno smisla života. Oni imaju važnu ulogu u odgoju za dijalog; mogu pomoći u dijalogu različitih povijesnih stvarnosti i podupirati djelo pomirenja u okvirima kulturnih manjina, jer promiču kulturnu dimenziju čovjeka u društvu putem istinskoga i sadržajnoga dijaloga; suprotno relativizmu koji nije u stanju 'dati dušu' društvu te osmisliti život muškaraca i žena. Za kršćane u zemljama s većinskim muslimanskim stanovništvom, potreba međusobnoga poznavanja postaje temeljni zahtjev kako bi vjerodostojno svjedočili Kristovo Evanđelje. Pokretanje dijaloga među Katoličkim kulturnim centrima u tome kontekstu stoga dobiva novu važnost. Oni, osim toga, imaju važnu ulogu u dijalogu s nevjernicima u europskim zemljama, ili onima koji su bili pod komunističkim režimima. Ti su centri zajednička kuća, otvoreni svima, a poglavito mladima. U biskupijama mogu postati važan element trajnoga obrazovanja i pastoralnoga djelovanja, jer kultura je njihova temeljna dimenzija, a ona obilježava sva područja čovječjega osobnog i zajedničkog djelovanja. Istaknuvši kako su kršćani pozvani u borbu protiv raskoraka u ispovijedanju vjere i osobnoga ponašanja prožetog sekularizmom, otac Ardura je pojasnio da je riječ o teškoj borbi, ali neophodnoj u održavanju dijaloga s nevjernicima, kao i novim oblicima vjere nadahnute poganstvom. Kako bi se susret kršćana s onima koji ne dijele njihovu vjeru odvijao u istini, potrebno je da njihov identitet bude jasan – stoji u članku oca Ardure.