Crkva u Hrvata sa zahvalnošću je proslavila ovogodišnji Dan domovinske
zahvalnosti i blagdan Gospe Snježne, a središnje euharistijsko slavlje u kninskoj
crkvi Svetoga Ante predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac, koji je zahvalio
Bogu što je «pogledao na našu neznatnost i velika nam djela učinio». Uz biskupa Jezerinca
suslavili su i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiksup Francisco Xavier
Lozano i šibenski biskup Ante Ivas. Među mjesnim Crkvama koje su na osobito težak
način bile pogođene strahotama rata svakako je i Zadarska nadbiskupija, čiji je veći
dio bio okupiran sve do ljeta 1995. godine. Mi, vjernici, u 20. stoljeću još jednom
izmučene i podijeljene Zadarske Crkve, pobjedničkom akcijom Oluja opet smo doživjeli
ujedinjenje raskomadane Nadbiskupije – kazao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, predvodeći
u četvrtak, 4. kolovoza, zahvalno misno slavlje u katedrali Svete Stošije. Izrazivši
zahvalnost svim braniteljima i stradalim civilima čija je žrtva zalog slobode, te
pozvavši na molitvu za njih, nadbiskup Prenđa je istaknuo kako deseta obljetnica Bljeska
i Oluje obvezuje sve hrvatske građane na složno ostvarivanje općega dobra i izgrađivanje
Domovine u duhu služenja, na koje vjernike poziva Kristovo Evanđelje. Zlato se u vatri
kuša; nikada se nećemo moći svima svidjeti, ali glavno je da se Bogu svidimo – poručio
je na koncu zadarski nadbiskup. Kao i svake godine, više tisuća hodočasnika
iz Srijema, Bačke, Banata, Beograda i istočne Hrvatske pohodilo je o blagdanu
Gospe Snježne njezino svetište na Tekijama kraj Petrovaradina. U ovom najznačajnijem
marijanskom svetištu u Srijemu, svete Mise su slavljene na staroslavenskome, madžarskome,
slovačkome i hrvatskome jeziku. Dobrodošlicu svim hodočasnicima izrazio je đakovački
i srijemski biskup-domaćin Marin Srakić, a središnje pontifikalno misno slavlje na
hrvatskome jeziku predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević, uz koncelebraciju
biskupa Srakića, beogradskoga nadbiskupa Stanislava Hočevara, subotičkoga biskupa
Jánosa Pénzesa, te pomoćnoga biskupa đakovačkog i srijemskog i generalnog vikara za
Srijem Đure Gašparovića, te s brojnim okupljenim svećenicima. Predvoditelj slavlja
biskup Škvorčević podsjetio je na događaj koji se na tome mjestu odigrao 5. kolovoza
1716. godine, kada je malobrojna kršćanska vojska, uz Gospinu pomoć, pobijedila nadmoćnu
osmanlijsku vojsku. Istaknuo je stoga važnost Blažene Djevice Marije kao zagovornice,
pomoćnice i životnoga primjera vjernosti Bogu u nevoljama. Ovom je prigodom predstavljen
i novi molitvenik u izdanju Tekijskoga svetišta, pod nazivom: «Molitvenik Gospe Tekijske,
Petrovaradin». Zadarski nadbiskup u miru Marijan Oblak proslavio je u petak,
5. kolovoza, 60. godišnjicu svećeništva slaveći svečanu Misu zahvalnicu koju je predvodio
u crkvi Svetoga Ante Padovanskoga u Velom Ratu, u svojoj rodnoj župi na Dugome otoku.
Prigodnu propovijed izrekao je njegov nasljednik nadbiskup Ivan Prenđa. Podsjetivši
kako je nadbiskup Oblak upravljao Zadarskom nadbiskupijom od 1969. do 1996. godine,
propovjednik je kazao: «Od tada u mirovini ne miruje. Radi, stvara, pomaže, uvijek
aktivan, neumoran u praćenju života Crkve». Nadbiskup Marijan Oblak rođen je u Velom
Ratu 1919., a za svećenika je zaređen u Šibeniku, 1945. godine. Djelovao je u šibenskom
i zadarskom sjemeništu te u zadarskoj bogosloviji, a 1958. godine postaje pomoćni
zadarski biskup. Odlukom Odbora za dodjelu priznanja Zadarske županije, nadbiskup
Oblak je ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo, između ostaloga i zbog njegovih
kolekcionarskih napora, zahvaljujući kojima Zadarska nadbiskupija posjeduje jednu
od najvrednijih zbirki «Biblija», s više od 500 primjeraka na više od 150 svjetskih
jezika. Ivan Kranjčec, umirovljeni brinjski župnik i začasni riječki kanonik,
preminuo je 2. kolovoza u Svećeničkome domu u Rijeci. Sprovodne obrede na kozalskome
groblju u Rijeci predvodio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović, a svetu Misu zadušnicu
riječki nadbiskup Ivan Devčić. Ivan Kranjčec rođen je u Krapinskim Toplicama 1931.,
a za svećenika je zaređen u Senju, 1956. godine. Cijeli svoj župnički vijek odslužio
je uz crkvu Velike Gospe u Brinju, a zbog zdravstvenih teškoća umirovljen je 1990.
godine. Bio je velik, ali tih radnik. Obnavljao je ratom stradale crkve i liječio
ratom ranjene ljude. Bio je zadovoljan s malim. Malo je od ljudi tražio, a davao im
svega sebe – istaknuto je na pogrebu brinjskoga župnika Ivana Kranjčeca.