Kratka povijest Papinskoga ljetnikovca Castel Gandolfo

U dugoj povorci koju su dočekali radosni uzvici naroda, 1624. godine papa Urban VIII. ušao je u Castel Gandolfo, i tako započeo tradiciju ljetnoga odmora više papâ u tome malome gradiću nedaleko od Rima. Duga je to povijest puna važnih povijesnih zbivanja i anegdota, a koja povezuje pape i Castel Gandolfo, u kojemu od nedavno prvi put ljetuje papa Benedikt XVI. Postoje sjećanja zapisana na latinskome jeziku, o jednome izletu Enee Silvija Piccolominija, odnosno Pija II., koji je polovicom 1400. godine, jednoga svibanjskog jutra, nakon što je s kardinalima koji su surađivali s njime služio svetu Misu u prigodi Duhova, došao na ideju da na konju ode na izlet u okolicu Rima. Tako je stigao do Castel Gandolfa, gdje je ugledao ruševine dvorca obitelji Gandolfi, po kojoj je ime dobio taj gradić. Dva stoljeća poslije, točnije, 1624. godine, Urban VIII. je zadužio svojega arhitekta Carla Maderna da obnovi taj stari dvorac obitelji Gandolfi, i pretvori ga u neku vrstu ljetnikovca. I pape nadolazećih stoljeća boravili su u toj ljetnoj rezidenciji, osuvremenjujući ju i šireći je. Međutim, i pejzaž koji nadahnjuje na mir i opuštanje, svoju je ulogu promijenio tijekom Drugoga svjetskog rata. U to su vrijeme, naime, u ljetnikovcu bile smještene žene, djeca i starije osobe koji su pobjegli iz okolnih mjesta. Bile su organizirane poljske kuhinje i bolnice, a papinski stražari, pa čak i članovi Švicarske garde, bili su zaduženi za pružanje pomoći izbjeglima. Papa Pio XII., koji je posebno volio dugo boraviti u Castel Gandolfu tamo je i preminuo, u listopadu 1958. godine. Jednaku je sudbinu imao i njegov tadašnji tajnik, koji je 1963. godine postao papa Pavao VI. Papa Montini je, naime, preminuo u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. godine, tri mjeseca nakon ubojstva političara i njegovoga dragog prijatelja, Alda Mora. S Ivanom Pavlom II. papinski ljetnikovac u Castel Gandolfu postaje «Vatikan broj dva». Taj šaljivi naziv, koji mu je papa Wojtyła dao 1996. godine, jasno pokazuje važnost koju mu je Ivan Pavao II. davao tijekom cijeloga svojeg dugog papinstva. Jedna od novosti koje je blagopokojni Papa uveo, jest gradnja bazena koji je koristio zbog zdravstvenih potreba. Ta je vijest zainteresirala medije i neke američke novinare, tako da su nakon nekoliko mjeseci unajmili helikopter kako bi nadlijetali ljetnikovac i na neki način pokazali Papin bazen. Osim toga, važna je novost bila i to da je papa Wojtyła otvorio ljetnikovac ljudima iz kulture i novinarima, a godinama je, sve dok mu je zdravlje to dopuštalo, pozivao u kolovozu, na tjedan ili dva, znanstvenike, filozofe i teologe, na neku vrstu studijskoga skupa. Športska narav Ivana Pavla II. često ga je poticala i na duge šetnje tijekom kojih je uživao u arheološkim i izrazito ruralnim ljepotama. Možda ga je to podsjećalo na seoske prizore iz Poljske njegove mladosti, kojom se Karol Wojtyła ponosio.