Duboka povezanost planine i duhovnosti

Dok ovih dana sa zanimanjem pratimo odmor pape Benedikta XVI. u planinama talijanske pokrajine Valle d'Aosta, imamo prigodu zastati i zamisliti se nad veličanstvenošću planina. Promatrajući planinske vrhunce koji se propinju prema nebu ili uživajući u prostranim vidicima koji se s njih otvaraju, svaki se čovjek osjeća potaknutim na divljenje i razmišljanje, koje će vjernicima ujedno pružiti prigodu za uranjanje u duboku molitvu. O odnosu između planine i duhovnosti s novinarom našega radija razgovarao je mons. Gianfranco Ravasi, nadstojnik Ambrozijanske biblioteke u Milanu. U svim kulturnim tradicijama planina se smatra mjestom susreta između božanskoga i ljudskoga, nebeskoga i zemaljskoga. Razlog tomu je ponajprije u tome što nas planine svojom visinom i okomitošću podsjećaju na onu 'vertikalu' koja se nalazi u nutrini svakoga čovjeka i po kojoj se on susreće s božanskim – kazao je mons. Ravasi. Osim toga – nastavio je naš sugovornik – planinski ili brdski vrhunci su mjesta na kojima su se dogodili brojni događaji iz povijesti spasenja, o čemu svjedoči Biblija. Tako Isus na 'Gori Blaženstava' iznosi svoj nauk, a na brdu Tabor se preobražava pred trojicom učenika i otkriva im svoju božansku slavu. Konačno, kao što je na brdu Sinaju sklopljen Stari savez između Jahve i Izabranoga naroda, tako je Isus Krist na jednome drugom brdu – Golgoti – svojom smrću na križu pobijedio smrt i sklopio Novi i vječni savez između Boga i čovjeka – istaknuo je mons. Ravasi. Na koncu, odlazak u planinu omogućuje nam odmak od banalnosti, te daje prigodu da sami sebi postavimo temeljna životna pitanja. Stoga kršćani planinu doživljavaju kao svojevrsni samostan Duha, u kojemu kroz šutnju i kontemplaciju prirode doživljavaju susret s onom Prisutnošću koja nas korjenito nadvisuje – zaključio je mons. Gianfranco Ravasi.