Iz Crkve u svijetu

Kako nastaje kontemplacija? Kako se odražava na život osobe i na njezin odnos sa stvorenim? Na ta pitanja pokušali su odgovoriti predstavnici hinduizma, islama i kršćanstva na međureligijskome monaškom simpoziju koji je jučer završio u Asizu, a u organizaciji Međureligijskoga monaškog dijaloga, ustanove koja već 27 godina postoji u Redu svetoga Benedikta. “Bog je u svima nama i svatko ga, premda na različite načine, traži” – izjavio je benediktinac Cipriano Carini, iz talijanskoga povjerenstva Međureligijskoga monaškog dijaloga. Monaški život omogućuje susret s Bogom u kontemplaciji, a ona je shvaćena kao predanje Gospodinu i kao potreba zaboravljanja svjetovne rastresenosti i poslova, kako bismo se hranili istinitim – pojasnio je Carini. Giuseppe Scattolin, kombonijanac i misionar u Egiptu te stručnjak za islamsku mistiku, istaknuo je kako islam ispovijeda potpuno gubljenje vjernika u Bogu jer “suvremeni čovjek ima potrebu ponovno otkriti nadnaravnu dimenziju”, kako bi otkrio vrednote koje nedostaju u tehnološkome i potrošačkome društvu. Takovo poimanje prisutno je i u hinduizmu koji se služi kontemplacijom kao asketskim sredstvom u odricanju od svijeta i njegovih uvjetovanosti.
“Rwanda, mediji, pacifizam, dileme” – tema je konferencije održane u okviru inicijative “Zauzeti se u rimskome ljetu”, na rimskome sveučilištu “La Sapienza”, u organizaciji Amnesty Internationala i Liječnika bez granica. Konferencijom se željelo podsjetiti na genocid koji je počinilo pleme Hutu nad plemenom Tutsi 1994. godine. Prošlo je deset godina od toga događaja, ali su ostale duboke rane koje je teško izliječiti – kazala je Federica Cecchini, psiholog, koja se svakodnevno susreće s dramom žena koje kroz svoju djecu, jer su možda plod silovanja, proživljavaju te užasne dane. Ona je dodala kako situacija u Ruandi još nije stabilizirana, jer je potrebno još vremena kako bi se zacijelio tako dramatičan događaj koji je djelomično uništio jedno društvo i jedan narod. Na čelu Vlade u Ruande sada se nalazi general Paul Kagame, koji je uspio zaustaviti te pokolje. Preživjeli se nastoje povratiti normalnome životu, ne zaboravljajući one koji su poginuli.
Izričito odbacivanje pozivanja na vjeru kojom bi se htjelo opravdati „barbarstvo“ nedavnih terorističkih atentata u Londonu. To je temeljna poruka oko koje su se složili svi vjerski vođe i predstavnici kršćanskih Crkvi te židovske i islamske zajednice, a koju su objavili u obliku zajedničke deklaracije, nakon nedavnoga susreta u Bruxellesu s predsjednikom Europskog povjerenstva Joséom Manuelom Barrosom. Glavna tema susreta je bila: uloga Crkvi i vjerskih zajednica u Europskoj uniji, važnost dijaloga i suradnje s Europskom unijom, te promicanje ciljeva „mira i blagostanja.“ Predsjednik Barroso istaknuo je prinos vjerskih subjekata javnoj raspravi o politici Unije, te je izrazio želju da vjerske zajednice sudjeluju u raspravama o budućem usmjeravanju „Europskoga nacrta.“ Među inim, vjerski su čelnici govorili o proširenju Unije na jugoistočnu Europu i Tursku, a pod vidikom zaštite vjerske slobode na tim područjima. Na koncu, bilo je riječi o europskome društvenom modelu te etičkoj problematici u okvirima znanstvenoga istraživanja.
Katoličke humanitarne organizacije su zajedničkim priopćenjem objavljenim, prošlog utorka u Bruxellesu, osudile isključivanje ministara za trgovinu zemalja u razvoju, iz pripremnih zasjedanja glavnoga Vijeća Svjetske organizacije za trgovinu, koja će se koncem srpnja održati u Ženevi. „Nakon razočaravajućeg svršetka summita G8 – stoji u izvješću – potrebno je dati jasan politički prioritet usvajanju zakona koji će podupirati razvoj međunarodne trgovine prigodom skoroga ministarskog zasjedanja u Hong Kongu.“ Kako bi se zaustavila „nepravedna trgovina koja rađa siromaštvo,“ potrebno je poduprijeti zemlje u razvoju, poglavito u njihovome poljodjelskom rastu. Imajući na umu da „1,2 milijarde osoba u svijetu živi s manje od jednoga dolara na dan, a 900 tisuća ih je u ruralnim područjima, potrebno je dati prioritet razvoju poljodjelstva, bez uvjetovanja koja proizlaze iz tržišnih zakona koji se odnose na industrijska dobra i usluge.“ Sve to – zaključak je humanitarnih organizacija – zahtijeva jasan zaokret u pothvatu koji će u prigodi ministarskoga zasjedanja u Hong Kongu idućega prosinca usvojiti glavno Vijeće Svjetske organizacije za trgovinu, kako bi se zajamčili stvarni zahvati u korist razvoja“.
Visoko povjerenstvo Ujedinjenih naroda za Izbjeglice ishodilo je od Vlade u Čadu dopuštenje za preseljenje oko 10.000 izbjeglica iz Srednjoafričke Republike u novi logor u Amboku, na jugu zemlje. Srednjoafričke izbjeglice koje su u toj zemlji od lipnja, do sada su živjeli u improviziranim kampovima, a u Čadu ih ima oko 30.000, od kojih je velik dio prebjegao zbog državnoga udara 2003. godine te se sada nalazi u prihvatnim kampovima Amboko i Yaroungou. Na istoku Čada nalazi se 12 izbjegličkih kampova s više od 200 tisuća izbjeglica iz sudanske pokrajine Darfur.
Proteklih dana u gradu Adwi, u Etiopiji, otvorena je nova katolička crkva posvećena Mariji Pomoćnici; prva sagrađena crkva na tom području u posljednjih 450 godina. Izgradnju su vodili oci salezijanci, nakon dugogodišnjega nastojanja župljana da se salezijancima odobri dolazak na to područje. Polaganje kamena temeljca, prije tri godine, i sadašnje posvećenje crkve, rezultat su društveno-obrazovnoga rada salezijanaca, koji je od 1993. još pojačan izgradnjom škole i laboratorija. Na svečanoj posveti crkve sudjelovali su svi članovi Etiopske biskupske konferencije, apostolski nuncij te gotovo tisuću osoba, među kojima skupina pravoslavnih klerika i vjernika, osobito brojnih na tom području.
Jučer je u Helsinkiju postignut mirovni sporazum za Indoneziju između Vlade u Džakarati i pobunjenika koji nadziru pokrajinu Aceh. Sporazum, koji će biti službeno potpisan 15. kolovoza, trebao bi zaustaviti tridesetogodišnje ratovanje koje je prouzrokovalo između 12 i 90 tisuća žrtava. Sporazumom se predviđa obustavljanje oružane borbe, odustajanje od zahtjeva za odcjepljenjem i prava na referendum te političko predstavništvo pobunjenika u Vladi. Upravo je to političko predstavništvo problematična točka toga sporazuma – kazao je za naš radio novinar „Lettere 22“ Emanuele Giordana – jer Ustav ne predviđa osnivanje pokrajinskih stranaka. Ako se ne preuredi Ustav i ne prizna politička stvarnost pobunjenika, onda postaje problematičnim njihovo odlaganje oružja. Zato treba gledati i na taj sporazum s veoma velikom mjerom opreza – zaključio je Giordana te dodao kako je tsunami, osim 170.000 žrtava koje je odnio, svratio svjetsku pozornost na zatajivano ratovanje.