Priopćenje sa zasijedanja Biskupske konferencije BiH 

Biskupska Konferencija Bosne i Hercegovine pod predsjedanjem nadbiskupa metropolite vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića održala je u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci od 12. do 14. srpnja svoje 34. redovno zasjedanje. Raspravljajući o djelovanju ustanova Crkve na društveno-pravnom području, bosanskohercegovački biskupi su očitovali nezadovoljstvo činjenicom da ni nakon godinu i pol dana od donošenja Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH nisu donijeli podzakonske provedbene akte bez kojih nije moguće primijeniti Zakon. Isto tako su s negodovanjem konstatirali da, zbog zakulisnih igara, inače javnosti poznatih, još uvijek nije potpisan Ugovor između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, istaknuto je u priopćenju sa zasjedanja BK BiH. Biskupi su saslušali izvješće mostarskog biskupa Ratka Perića o nedavnoj Izjavi Generalne uprave Reda manje braće iz Rima i Provincijalne uprave u Hercegovini o "Putu zajedništva Crkve u Hercegovini", o biskupovu "Pismu nade i ohrabrenja" i o teškoćama u provođenju dekreta Romanis Pontificibus iz 1975. g. Biskupi iz BiH raduju se i podupiru svaki pozitivan pomak te pozivaju svećenike, redovnike, redovnice i ostale katoličke vjernike u Bosni i Hercegovini da čuvaju crkveno jedinstvo i vjernost Svetom Ocu. Također upozoravaju sve katoličke vjernike na nevaljanost sakramenata ispovijedi, potvrde i ženidbe koje dijele svećenici otpušteni iz Franjevačkog reda kojima je zbog neposluha Apostolskoj Stolici i mjesnom biskupu oduzeto pravo vršenja bilo koje svećeničke službe. Upozoravaju župnike da vjernici koji su primili nevaljane sakramente potvrde i ženidbe nemaju pravo, po crkvenom zakonu, kumovati na krštenju i krizmi. Osvrnuvši se na obilježavanje desete obljetnice tragedije u Srebrenici, biskupi i tom prigodom upućuju Bogu molitve za žrtve i izražavaju svoje ljudsko i vjerničko suosjećanje s obiteljima žrtava u tom mjestu kao i svih žrtava u cijeloj Bosni i Hercegovini. Istodobno izražavaju svoju zaprepaštenost pristupom mnogih domaćih i međunarodnih predstavnika vlasti koji, navodno osuđuju zločin i traže ultimativno hvatanje i izručenje zločinaca kao uvjet demokratizacije u BiH, a i dalje potvrđuju glavni razlog zbog kojeg BiH u deset godina, osim prividna a nepravednog mira, nije ostvarila očekivani napredak. U priopćenju sa zasjedanja istaknuto je kako se potvrdila kao istinita konstatacija koju je Biskupska konferencija BiH iznijela u svojoj Izjavi 8. prosinca 1995. godine kada je napisala: "Mirovni sporazum sadrži nekoliko vrlo čudnih proturječja, pogubnih nesigurnosti i bremenitih pitanja: 1. Proglašena cjelovita Bosna i Hercegovina ovim sporazumom podijeljena je u dva entiteta; 2. Kako može biti jedna država s tri vojske?; 3. Kakva je to pravda po kojoj se pola te zemlje daje trećinskom narodu te zemlje?; 4. Tko može biti ovlašten da potpiše sporazum po kojem se prostori većinskog stanovništva Bosanske Posavine prepuštaju vlasti manjinskog stanovništva?; 5. Ovim sporazumom je potvrđeno i ovlašteno etničko čišćenje i pravo jačega te se u istu razinu stavljaju žrtva i agresor; 6. Tko sve treba ostvariti mirovnim sporazumom potvrđeni povratak stotinama tisuća prognanika i izbjeglica u njihove domove i zavičaje i tu im omogućiti sva ljudska i građanska prava i slobode?". Stoga su na zasjedanju biskupi pozvali sve odgovorne i dobronamjerne ljude, koji se uključuju u traženje boljeg društveno-političkog ustrojstva BiH izradom novog Ustava, na poštivanje i uvažavanje ljudskih i građanskih prava i sloboda, ali i jednakopravnosti svih naroda u BiH.