Svjetski dan stanovništva

„Jendakost je vlast“ – geslo je Svjetskoga dana stanovništva, proslavljenog pod vodstvom Fonda Ujedinjenih naroda za stanovništvo. Od vlada se traži da usvoje strategiju djelovanja koje bi poticalo naobrazbu žena, sudjelovanje u politici i pothvatima razvoja. U poruci za taj dan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan istaknuo je kako posljedice nejednakosti između muškarca i žene prouzročuju nova siromaštva i podržavaju širenje virusa SIDE. Antonio Golini, profesor Demografije na rimskom sveučilistu kazao je za naš radio kako ima šest i pol milijarda ljudi na zemlji, a procjenjuje se 9 milijarda do 2050. godine. Povećanje od 2 i pol milijarde će se ostvariti na jugu svijeta. Teško da bi se stanovništvo moglo raspodijeliti. Kad je na koncu 19. i na počecima 20. stoljeća bilo izvanredno jako kretanje ljudi, bila je i izvanredna povijesna prigoda: novi svjetovi za nastavanje, kolonije za iskorištavanje. Danas nema više novih prostora za nastavanje, niti kolonija. Dakle, ravnotežu treba tražiti u boljem odnosu između Sjevera i Juga, koja bi mogla zadovoljiti potrebe stanovništva. Govoreći o pravednijoj raspodjeli bogatstva, kazao je da je jednakost poželjna, gotovo od svih željena, ali ju je veoma teško provesti. Ako se sjetimo da je Kina, nasuprot naglog porasta dohotka po glavi, još uvijek predaleko od prosjeka bogatih zemalja, ili da su žene, nasuprot učinjenih napora, po stupnju naobrazbe još daleko ispod muškaraca, onda nam je jasno da je jednakost cilj koji je teško postići.
Na upit kako podatke o stanovništvu učiniti prigodom za novi pristup utemeljen na pravima, Golini je kazao kako jedna bolja raspodjela bogatstava može koristiti. Ali, kako reći bogatim Europljanima, Amerikancima ili Japancima: morate smanjiti vaše bogatstvo? Možda jedina nada može doći od straha od kolapsa okoliša i straha od terorizma. Možda strah može odrediti pravednije upravljanje izvorima bogatstva. Čini mi se pothvat veoma težak, u svakom slučaju dug. Osvrnuvši se na odnos između demografskog kretanja i siromaštva kazao je kako se demografski porast umanjuje u razvijenijim zemljama, a jednak je ništici u zemljama Sjevera. Dakle, manje stanovništva manje siromaštva, ali se nameće odmah problem potrošnje. Primjerice, u Italiji imamo oko 22 milijuna obitelji, a imamo gotovo 34 milijuna automobila. Je li krivnja stanovništva što su nam zagađeni gradovi, ili je krivnja što imamo previše automobila – zapitao se profesor Golini. Bolje upravljanje premještanjem stanovništva, smanjenje potrošnje i pravednija raspodjela stanovništva primarni su ciljevi kako bi zemlju učinili prikladnijom za život. U šest najnapučenijih zemalja – Kini, Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Indoneziji, Brazilu i Pakistanu živi više od tri milijarde osoba, što je više od polovice svjetskoga stanovništva.