„Jendakost je vlast“ – geslo je Svjetskoga dana stanovništva, proslavljenog pod vodstvom
Fonda Ujedinjenih naroda za stanovništvo. Od vlada se traži da usvoje strategiju djelovanja
koje bi poticalo naobrazbu žena, sudjelovanje u politici i pothvatima razvoja. U poruci
za taj dan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan istaknuo je kako posljedice
nejednakosti između muškarca i žene prouzročuju nova siromaštva i podržavaju širenje
virusa SIDE. Antonio Golini, profesor Demografije na rimskom sveučilistu kazao je
za naš radio kako ima šest i pol milijarda ljudi na zemlji, a procjenjuje se 9 milijarda
do 2050. godine. Povećanje od 2 i pol milijarde će se ostvariti na jugu svijeta. Teško
da bi se stanovništvo moglo raspodijeliti. Kad je na koncu 19. i na počecima 20. stoljeća
bilo izvanredno jako kretanje ljudi, bila je i izvanredna povijesna prigoda: novi
svjetovi za nastavanje, kolonije za iskorištavanje. Danas nema više novih prostora
za nastavanje, niti kolonija. Dakle, ravnotežu treba tražiti u boljem odnosu između
Sjevera i Juga, koja bi mogla zadovoljiti potrebe stanovništva. Govoreći o pravednijoj
raspodjeli bogatstva, kazao je da je jednakost poželjna, gotovo od svih željena, ali
ju je veoma teško provesti. Ako se sjetimo da je Kina, nasuprot naglog porasta dohotka
po glavi, još uvijek predaleko od prosjeka bogatih zemalja, ili da su žene, nasuprot
učinjenih napora, po stupnju naobrazbe još daleko ispod muškaraca, onda nam je jasno
da je jednakost cilj koji je teško postići. Na upit kako podatke o stanovništvu
učiniti prigodom za novi pristup utemeljen na pravima, Golini je kazao kako jedna
bolja raspodjela bogatstava može koristiti. Ali, kako reći bogatim Europljanima, Amerikancima
ili Japancima: morate smanjiti vaše bogatstvo? Možda jedina nada može doći od straha
od kolapsa okoliša i straha od terorizma. Možda strah može odrediti pravednije upravljanje
izvorima bogatstva. Čini mi se pothvat veoma težak, u svakom slučaju dug. Osvrnuvši
se na odnos između demografskog kretanja i siromaštva kazao je kako se demografski
porast umanjuje u razvijenijim zemljama, a jednak je ništici u zemljama Sjevera. Dakle,
manje stanovništva manje siromaštva, ali se nameće odmah problem potrošnje. Primjerice,
u Italiji imamo oko 22 milijuna obitelji, a imamo gotovo 34 milijuna automobila. Je
li krivnja stanovništva što su nam zagađeni gradovi, ili je krivnja što imamo previše
automobila – zapitao se profesor Golini. Bolje upravljanje premještanjem stanovništva,
smanjenje potrošnje i pravednija raspodjela stanovništva primarni su ciljevi kako
bi zemlju učinili prikladnijom za život. U šest najnapučenijih zemalja – Kini, Indiji,
Sjedinjenim Američkim Državama, Indoneziji, Brazilu i Pakistanu živi više od tri milijarde
osoba, što je više od polovice svjetskoga stanovništva.