Vijesti iz Crkve u svijetu

Deseta obljetnica pokolja u Srebrenici, gdje su 11. srpnja 1995. godine srpske vojne snage poubijale više od sedam tisuća muškaraca između 14. i 65. godine, obilježena je u Europskom parlamentu na općoj sjednici te izložbom fotografija u sjedištu Strasbourga. „Ove fotografije svjedoče ne samo užasnu tragediju, nego ponajviše bolnu sramotu“ – rekao je predsjednik Europskoga parlamenta Josep Borrell, podsjećajući kako su tisuće žrtava Srebrenice „poubijane pred pasivnošću Ujedinjenih naroda i njegovih plavih šljemova, Natom i Europskom unijom, istom Europskom unijom koja se danas duboko ispituje o svom identitetu i svojoj opstojnosti“. Borrell je dodao kako je taj pokolj „najcrnja točka moderne europske povijesti. Europska Unija, ustanovljena protiv rata, bila je nemoćna kad je rat izbio u njenom srcu.“ Izložba djelotvorno sažima te mučne dane nizom fotografija koje pokazuju zatvorene žene i djecu u improviziranim logorima, a beživotna tijela ljudi skupljena u vreće ili mrtvačke sanduke.
Novi prijedlozi u Staklenoj palači za reformu ustroja Ujedinjenih naroda. Njemačka, Brazil, Indija i Japan predstavili su nacrt rezolucije o proširenju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Četiri zemlje, pod skraćenicom G4, namjeravaju idući tjedan otvoriti raspravu o nacrtu na općoj skupštini Ujedinjenih naroda, a potom zatražiti glasovanje – najavio je njemački veleposlanik Gunter Peuger. Nacrt, predan u tajništvo Ujedinjenih naroda, predviđa proširenje Vijeća sigurnosti s 15 na 25 članova: od deset novih članova, četvorica ne bi trebali biti trajni, a šest trajnih bez prava veta. U dokumentu se ne navodi kojim bi državama trebalo biti dodijeljeno šest trajnih mjesta, ali se sa sigurnošću misli u diplomatskim krugovima Ujedinjenih naroda na skupinu G4 te na dvije afričke zemlje koje treba odrediti.
Novi predsjednik Kolumbijske BK
Luis Augusto Castro Quiroga, nadbiskup Tunje, novi je predsjednik Kolumbijske biskupske konferencije. Nadbiskup Quiroga (63) naslijedio je kardinala Pedra Rubiana Saenza (72) koji je u tri mandata bio predsjednik Kolumbijske BK. Za potpredsjednika izabran je nadbiskup Popayana Ivan Antonio Marin Lopez. Nakon izbora, nadbiskup Quiroga je istaknuo važnost djelovanja za mir i dijalog u Kolumbiji, te pozvao sve naoružane skupine u zemlji da podupru mirovni proces. Na početku zasjedanja kardinal Rubiano zatražio je od pobunjenika oslobađanje talaca, te pozvao političare da sve više rade za dobro cijeloga naroda a ne samo za vlastite interese. Kolumbiju potresaju sukobi različitih naoružanih skupina, a SAD već pet godina daje velika sredstva vladi u Bogoti kako bi uništila centre kokainske mafije.
Dominikanci u SAD-u slave dva stoljeća od utemeljenja svoje provincije. Prvi su dominikanci stigli u SAD sa španjolskim kolonizatorima u 16. stoljeću, no tek je 22. lipnja 1805. utemeljena Dominikanska provincija sv. Josipa. Prvi je član provincije bio o. Edward Dominic Fenwick, domaći svećenik rodom iz Marylanda. On je postao dominikanskim provincijalom a pridružila su mu se trojica braće. O. Fenwick je god. 1821. imenovan prvim biskupom Cincinnatija. U povodu obljetnice kardinal Theodore E. McCarrick predslavio je početkom lipnja svečanu misu zahvalnicu u washingtonskoj bazilici Bezgrešnog začeća. U propovijedi je istaknuo tri izazova koji se nameću modernoj Crkvi. Prvi je izazov nedostatak poštovanja prema ljudskome životu, drugi je slabljenje obitelji i mali broj crkveno slopljenih brakova. Treći izazov s kojim se Crkva danas suočava je osjećaj kod ljudi da je Bog daleko i da nema ništa s nama i našim djelima. Upravo i u odgovorima na te izazove, kardinal vidi poslanje dominikanaca u SAD-u danas, jer su dominikanci, kako je rekao, vrsni propovjednici koji su u povijesti Crkvu spašavali od hereza.

Danas Provincija sv. Josipa ima 275 redovnika koji djeluju kao profesori, odgajatelji, župnici, vjeroučitelji i pastoralni djelatnici diljem SAD-a, te kao misionari u Aziji i Africi.
Nedavno istraživanje vjerskih stajališta stanovnika SAD-a pokazalo je kako 84% Amerikanaca vjeru smatra važnim dijelom svoga života. Sličan postotak odgovora imali su samo Meksikanci (86%) i Talijani (80%). Prema istraživanju koje je provela agencija AP/Ipsos za razliku od Amerikanaca, 37% Francuza, 43% Britanaca i 46% Španjolaca izjavilo je da im je vjera važna u životu. Leslie Tentler s Katoličkog sveučilišta u Washingtonu smatra kako su rezultati istraživanja "zanimljivi ali nisu iznenađujući“. 26% Amerikanaca koji su sudjelovali u istraživanju izjavilo je da su katolici.
Kanadski su redovnici bazilijanci prodali Strawberry Island, otočić na jezeru Simcoe, na kojemu se papa Ivan Pavao II. odmarao za vrijeme sudjelovanja na Svjetskome danu mladih 2002. godine u Torontu. Otok je bio više od 80 godina u vlasništvu otaca bazilijanaca, a na njemu su kuća za duhovne susrete, kapelica i kalvarija. Bazilijanci su, kako su priopćili, odlučili prodati otok jer je "postao mjestom nostalgije“ i prevelik financijski teret za redovnike.
Franjevački brat iz Brooklyna napisao je pismo papi Benediktu XVI. u kojemu ga moli da sazove novi molitveni susret za mir u Asizu. Brat Joseph Moloney, koji je proslavio 50. obljetnicu franjevaštva, čestitao je Papi na izboru, te ga zamolio da na blagdan sv. Franje ove godine pozove vjerske poglavare kako bi ponovno u gradu utemeljitelja Franjevačkog reda molili za mir u svijetu.
Američka televizijska kuća CBS ovog će ljeta započeti snimati mini-seriju o životu pape Ivana Pavla II. Želeći što vjernije prikazati životni put Karola Wojtyle – od njegova života u Poljskoj do poglavara Katoličke crkve koji je s velikom jednostavnošću dopirao do srca milijuna ljudi, CBS je za suradnju na scenariju zamolio povjesničare iz Vatikana i vatikanologe. Mini-serija od četiri jednosatne epizode snimat će se u Rimu, Vatikanu i Poljskoj, a bit će međunarodna koprodukcija u kojoj će sudjelovati i televizijske produkcijske kuće iz Velike Britanije, Francuske, Italije, Španjolske, Njemačke i Poljske.