Teroristički napad na London

Nakon jučerašnje tragedije, kada su teroristički napadi uzrokovali pogibiju najmanje 50 osoba i stotine ranjenih, danas građani Londona pokušavaju normalizirati život. Javni gradski promet ponovno je pokrenut, no i dalje – posve razumljivo – vlada ozračje tjeskobe i nesigurnosti. Londonska policija tvrdi kako nije imala nikakve naznake koje bi ukazivale na mogući napad. Iako je istraga tek pokrenuta, mnogi pokazatelji govore kako iza napada stoji teroristička skupina "Al Qaeda", koja je najavila i nove napade, ovaj put na Rim. Britanski premijer Tony Blair, koji se opet vratio u Gleneagles, gdje završava sastanak na vrhu članica G8, izjavio je kako s terorizmom nema ni budućnosti ni nade. U isto vrijeme, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država George Bush naložio je da se u svim većim američkim gradovima poduzmu dodatne mjere kako bi se spriječili mogući teroristički napadi. Visoki predstavnik za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Europske Unije Javier Solana, kao i brojni drugi europski političari, pozvali su na oprez i spremnost na suočavanje s terorističkim prijetnjama, kao i na međudržavnu suradnju u razmjeni obavijesnih i sigurnosnih podataka.
Nakon terorističkih napada u Londonu oglasile su se sve kršćanske Crkve u Velikoj Britaniji izražavajući solidarnost sa žrtvama napada i žaljeljenje zbog samih napada. Irski primas i nadbiskup Armagha Sean Brady uputio je izraze susosjećanja predsjedniku Biskupske konferencije Engleske i Walesa kardinalu Cormacu Murphyju O'Connoru te posvjedočio molitvenu blizinu i solidarnost sa svim žrtvama napada i njihovim obiteljima, kao i svim stanovnicima Londona. Također je izrazio zahvalnost svim pripadnicima interventnih službi u Londonu koji su se skrbili za žrtve napada. Suosjećanje sa žrtvama i tugu zbog napada u središtu Londona izrazili su brojni katolički biskupi s područja Velike Britanije, a nadbiskup Edinburgha kardinal Keith O'Brien uputio je pismo potpore i suosjećanja premijeru Tonyu Blairu. Primas Anglikanske crkve nadbiskup Rowan Williams pozvao je pripadnike svih religija na području Velike Britanije da u "doba patnje i tuge" zajednički se zauzmu za stvaranje miroljubivog društva.
Crkva u cijeloj Europi sa žalošću je primila vijesti o terorističkim napadima u Londonu. Šokiran sam viješću da su nevini ljudi koji su koristili londonski javni prijevoz ranjeni ili ubijeni u terorističkim napadima, napisao je predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija biskup Amadee Grab kardinalu Cormacu Murphyu O'Connoru. U pismu biskup Grab izražava solidarnost sa svim žrtvama napada i njihovim obiteljima, kao i svim stanovnicima Londona, svjedočeći kako će moliti da se životi svih onih koji su prestrašeni napadima vrate u normalnu svakodnevicu. Također je istaknuo i nadu da ti napadi neće prouzročiti osvetu i nove napade, nego da će se počinjeno zlo pobijediti vjerom u Božju snagu i Isusovu evanđeosku poruku. "Znam da će stanovnici Britanije odgovoriti dostojanstveno i pokazati da dijele uvjerenje svoga premijera Tonya Blaira da nas niti tako užasni događaji ne smiju natjerati da zaboravimo svoje vrednote" – napisao je predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, dodajući da "London ima dugu i časnu tradiciju prihvaćanja ljudi različitoga podrijetla, što je pozitivan znak u svijetu u kojemu su toliki ljudi isključeni". Izraze suosjećanja sa žrtvama terorističkih napada u središtu Londona uputili su i predsjednici talijanske, njemačke i nizozemske biskupske konferencije, te generalni tajnik Svjetskoga vijeća Crkava pastor Samuel Kobia.
Iako živimo u svijetu komunikacija, u kojemu su jučer sve medijske kuće – bilo da je riječ o televiziji, internetu, novinama ili radiju – mobilizirale svoje novinare kako bi izravno i što točnije izvješćivali o zbivanjima u Londonu, ipak su informacije koje su dolazile u javnost bile manjkave i neprovjerene. Tu pojavu možemo dvojako objasniti – kazao je u razgovoru za naš radio Stefano Marcelli, generalni tajnik udruge "Informacija bez granica". Kada se dogode ovakve tragedije, vlasti već imaju razrađen nacrt ponašanja, a njime je predviđen i svojevrsni "embargo" na informacije. Prvi razlog kojim se to opravdava jest sigurnost; kako bi se izbjeglo da teroristi shvate što se zna, a što se ne zna, te da se policiji olakša istraga. No, postoji i drugi razlog. Naime, želi se onemogućiti stvaranje javnoga mnijenja i s njime povezanih pojava, do kojih kod ovakvih događaja često i lako dolazi, kao što su panika, stvaranje masovnih psihoza i slično… Dakako, u demokratskim društvima uvijek ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri je dopuštena bilo kakva manipulacija informacijom – kazao je na koncu Stefano Marcelli.