Reakcije tiska na novoobjavljeni Kompendij KKC

Nakon što je Benedikt XVI. predstavio i objavio Kompendij Katekizma katoličke Crkve u tisku je izazvalo brojne reakcije. Tekst Katekizma, kratak i sveobuhvatna sinteza katoličke vjere, dostupan je gotovo u svim knjižarama, pa čak i na autocestama. Osservatore Romano je istaknuo poznati zahtjev brojnih za potrebom sažetog i pristupačnog Katekizma, za obnovljeni naviještaj Evanđelja četrdeset godina nakon Drugog vatikanskog sabora.“ „Za bolji dijalog trebamo poznavati bit naše vjere: istaknuto je u katoličkom listu Avvenire, jer brojni kršćani nedovoljno poznaju temelje vlastite vjere. Laički tisak je kritičniji u ocjenama. Manifest donosi kako se Vatikan s Kompendijem očitovao više „mračnjačkim i srednjovjekovnim“. Prema pisanju tog komunističkog lista ostaju dvije sigurnosti: pakao i posljednji sud. Za Republiku je riječ o „pozivanju na red“ i usredotočuje se uglavnom na pitanja seksualnosti: nazivati kontracepciju nemoralnom – tvrdi se – izjava je koju su praksom već pokopale gotovo stotine milijuna praktičnih kršćana. U istom listu, filozof Massimo Cacciari, kaže kako je to „predstavljanje kršćanskoga navještaja u obliku krutih pravila“ što zasigurno može zasjeniti „istinsku snagu evanđeoskog navještaja: da je Bog ljubav.“ Engleski tisak je stavio naglasak na norme koje se odnose na rastavljene i ponovno oženjene. Ovo su samo neke od reakcija u tisku. U stvarnosti, za onoga tko je već čitao Kompendij očito je da od ,,iznesenih vjerskih istina u tekstu dopire snažna poruka Božje ljubavi. Poruka beskrajnog milosrđa, a ne puke dobrohotnosti. Poruka otkupljenja i spasenja, ali ne previše komotna. Kompendij nam pomaže shvatiti da Isus ne predlaže lake stvari: može se pitati: je li teže ljubiti neprijatelje ili ne rabiti kontracepcijska sredstva; dati život za druge ili biti čisti? Tekst poziva na usvajanje istinâ vjere upućujući na molitvu kako bi ih razumjeli i poučava kakao valja usvojiti tri stajališta: «poniznost, pouzdanje i ustrajnost». Papa je 13. svibnja na susretu s rimskim svećenstvom u bazilici svetog Ivana Lateranskog zatražio da svećenici preuzmu na sebe pitanja i sumnje braće u vjeri. Kao što je sveti Augustin pozvao na jedinstvo vjere i razuma: vjerovati kako bi razumjeli te razumjeti kako bi vjerovali. „Sveti Petar kaže kako mi kršćani moramo biti spremni dati razloge naše vjere. To pretpostavlja da smo mi sami razumjeli razloge naše vjere, da smo uistinu probavili razumski i srcem – s mudrošću srca – Riječ koja tako stvarno može biti odgovor za druge. Dobro nam je poznato kako je govor o vjeri često dalek od današnjih ljudi. Naravno – to znamo svi – mnogi ne uspijevaju odmah razumjeti, usvojiti sve što Crkva poučava. Čini mi se važnim najprije nanovo probuditi nakanu vjerovati «s» Crkvom, iako netko osobno još nije kadar usvojiti mnoge pojedinosti. Imati tu želju vjerovati «s» Crkvom, imati pouzdanje u tu Crkvu u sebi nosi istinsko vodstvo Duha Svetoga i dakle, ako još nije sasvim usvojio sve, ima povjerenja i sudjeluje u vjeri Crkve , želi vjerovati «s» Crkvom. Temeljni je korak povjeriti se da bi primili svjetlo vjere.