Sveti Otac primio vjerodajnice sedmorice novih veleposlanika

Papa Benedikt XVI. primio je danas dopodne vjerodajnice sedam novih veleposlanika akreditiranih pri Svetoj Stolici, koji dolaze s gotovo svih kontinenata: iz Ruande, Zimbabvea i Gvineje, s afričkoga kontinenta; Malte i Švicarske u Europi, Azerbajdžana u Aziji; te iz Novoga Zelanda u Oceaniji, a ne rezidiraju. U središtu svih govorâ Svetoga Oca bio je snažan apel za solidarnost prema svim siromasima na planetu, kojoj valja težiti putem pravedne raspodjele bogatstava na Zemlji, koja ne pripadaju samo malome broju sretnika, već svim ljudima na svijetu. Papa Benedikt XVI. je pozvao sve narode na zajedničku obvezu – stvaranje sve bratskijega čovječanstva, te naglasio obnovljenu pozornost prema najsiromašnijima i onima koji su isključeni iz društva. Odgovorni u pojedinim narodima pozvani su pak skrbiti se ne o posebnim interesima, već o onim zajedničkima. Ne možemo biti mirna srca sve dok gledamo braću koja trpe zbog nedostatka hrane, posla, stana ili drugih temeljnih dobara – kazao je Sveti Otac. Ali, za to su potrebna konkretna djela; prvi je odgovor u solidarnosti među naraštajima, zemljama i kontinentima, kako bi se među svim ljudima, što pravednije raspodijelila bogatstva planeta. Riječ je o jednoj od bitnih službi koju ljudi dobre volje trebaju pružiti čovječanstvu. Zemlja je doista sposobna nahraniti sve svoje stanovnike, pod uvjetom da bogate zemlje ne zadržavaju za sebe ono što pripada svima – upozorio je Papa, te napomenuo kako će Crkva i dalje pružati duhovnu i materijalnu pomoć pučanstvu na svim kontinentima, ne tražeći za sebe nikakve povlastice, nego samo opravdanu slobodu za vršenje svojega poslanja.
Josephu Boneshi, novome ruandskom veleposlaniku, papa Benedikt XVI. je govorio o nužnoj pravdi, ali i praštanju, kako bi iscijelile rane zbog genocida 1994. godine. Valja zajamčiti temeljna prava svih građana, nužna je primjerena i pravovremena pravda koja služi istini, te zabranjuje strah, osvetu, nekažnjenost i nejednakosti. Sveti je Otac osim toga izrazio želju da dijalog s ruandskim vlastima pomogne bolje shvatiti želju Katoličke Crkve da aktivno sudjeluje u ljudskome i duhovnome razvoju svih stanovnika Ruande.
Govoreći veleposlaniku Zimbabvea, Davidu Douglasu Hamadziripiju, Sveti je Otac istaknuo veliki izazov nacionalnoga pomirenja koje, osim priznavanja nepravdi počinjenih u prošlosti, zahtijeva također snažno zalaganje za pravedno djelovanje te poštivanje dostojanstva i pravâ drugih. Spomenuvši potom izbore koji su u toj afričkoj zemlji održani u ožujku, Sveti je Otac izrazio nadu da će oni doprinijeti ne samo postizanju pomirenja i gospodarske obnove, već i moralnoj obnovi društva i jačanju demokratskoga poretka koji će primijeniti odgovarajuću politiku za opće dobro i cjeloviti razvoj svake osobe i društvene skupine.
U govoru veleposlaniku Gvineje, El Hadju Aboubacaru Dioneu, papa Benedikt XVI. je uputio apel vladama u čitavome svijetu da ne zaborave dramu afričkih izbjeglica, odnosno milijunâ ljudi koji očekuju da se konačno netko pobrine za njihovu tragičnu sudbinu, kojima – prema Papinim riječima – valja vratiti nadu. Sveti je Otac pritom od međunarodne zajednice zatražio da se odlučno založi kako bi se na afričkome kontinentu ponovno uspostavili mir i pravda, a katolicima povjerio još veću obvezu – da za sve narode budu znak nade i gorljivi svjedoci Gospodinove ljubavi.
U vezi s bitnim pitanjima života, Crkva treba uvijek reći svoje mišljenje – istaknuo je papa Benedikt XVI. u govoru Jean-Françoisu Kammeru, švicarskome veleposlaniku. Podsjetivši kako su posljednjih godina u toj zemlji prihvaćeni brojni zakoni vezani uz život i obitelj, Sveti je Otac objasnio kako je riječ o osjetljivim pitanjima vezanima uz prenošenje života, bolesti, te konca života, ali i uz ulogu obitelji i poštivanja braka. O tim se temama Katolička Crkva izjasnila preko svojih pastira, i nastavit će tako sve dok to bude potrebno, kako bi bez prekida podsjećala na neotuđivu veličinu ljudskoga dostojanstva, koje zahtijeva poštivanje ljudskih pravâ, a među prvim pravo na život. Papa je, između ostaloga, izrazio želju da ta zemlja ostane i dalje otvorena za sve one koji su došli u nju u potrazi za poslom ili zaštitom.
U središtu govora Svetoga Oca Antoniu Ganadu, malteškome veleposlaniku, bilo je vrednovanje kršćanskih korijena Europe. Dati život ujedinjenoj i solidarnoj Europi, obveza je svih naroda koji ju čine – upozorio je Sveti Otac, dodavši kako Europa treba znati povezati opravdane interese svakoga naroda s potrebama općega dobra čitavoga kontinenta. Ostajući u skladu s plemenitom duhovnom i kulturnom tradicijom koja je tijekom više stoljeća obilježavala Maltu, ona se treba zalagati kako Europska zajednica trećega tisućljeća ne bi izgubila baštinu kulturnih i religijskih vrednotâ svoje prošlosti. Samo će se pod tim uvjetima, uz čvrstu nadu, moći sagraditi budućnost solidarnosti i mira – napomenuo je Sveti Otac.
Govor pape Benedikta XVI. novome veleposlaniku Novoga Zelanda, Geoffreyu Kenyonu Wardu, bio je obilježen razmišljanjem o opasnostima ukorijenjenima u procesu sekularizacije. Tamo gdje se zaboravljaju kršćanski korijeni, zadaća održavanja nadnaravne dimenzije nazočne u svakoj kulturi postaje teška – upozorio je Papa te istaknuo kako je potrebno viđenje uzajamnoga poštivanja moralnoga i građanskoga zakona, koje je, između ostaloga, dio baštine najboljih pravosudnih tradicija čovječanstva.
Promicanje slobode, a posebice slobode vjeroispovijesti, bila je središnja tema govora Svetoga Oca prvome veleposlaniku pri Svetoj Stolici u povijesti Azerbajdžana, Elchinu Oktyabru Ogluu Amirbayovu. Azerbajdžanski narod dobro zna da se prigušivanjem ili nijekanjem duhovne dimenzije neke osobe uništava duša naroda – kazao je Papa te dodao kako je za dobro zajednice nužno zajamčiti religijsku slobodu kao temeljno pravo, zaštićeno snažnim sustavom zakona koji poštuje život i vlastita prava religijskih zajednica. U tom je smislu Sveti Otac zahvalio predsjedniku Alievu za potporu u izgradnji katoličke crkve u Bakuu. Ipak, unatoč velikim koracima učinjenima u priznavanju temeljnih pravâ građanâ i promicanju demokracije, treba još puno raditi – primijetio je Papa. Sa svoje je strane Sveti Otac zajamčio zalaganje Crkve u promicanju pravde i zaštiti siromašnih.