Iz života Crkve u svijetu

U kineskoj nadbiskupiji Hohhot, u Unutarnjoj Mongoliji, nakon duge bolesti je u 80. godini preminuo biskup Ivan Wang Xixian – objavio je u ponedjeljak, 6. lipnja, Zbor za evangelizaciju naroda, pojašnjavajući kako je biskup preminuo 25. svibnja. Biskup Wang rođen je u katoličkoj obitelji 21. svibnja 1926., a za svećenika je zaređen 1953. godine. Predavao je na biskupijskome sjemeništu do 1957. godine, kada ga je uhitila komunistička milicija. Nakon 21 godine zatvora i prisilnoga rada, 1980. godine vratio se vlastitoj službi, u župi katedrale u Hohhotu, te poučavanju u sjemeništu. Za biskupa je posvećen 24. lipnja 1997. godine. Tko ga je poznavao svjedoči kako je biskup bio doista dobar čovjek, kojega su svi poštivali i voljeli. U godinama takozvane kineske kulturne revolucije uvijek je ostao vjeran Kristu i Crkvi. Kada mu je rečeno kako papa Benedikt XVI. zna za njegovu bolest, te ga blagoslivlja i moli se za njega, biskup je ganut kazao: "Ja toga nisam dostojan". Nadbiskupija Hohhot ima 50.000 vjernika o kojima se skrbi 50-ak mladih svećenika i stotinjak redovnica. Sjemeništaraca ima 40, a stižu vijesti o porastu broja muških i ženskih poziva na redovnički život. Zanimljivo je spomenuti da je Unutarnja Mongolija prva samostalna pokrajina koju je ustanovila kineska Komunistička partija, 1. svibnja 1947., odnosno prva nakon proglašenja Narodne Republike Kine. Oblasne vlasti u Koraputu, u indijskoj državi Orissa, odlučile su srušiti kuće 100 kršćanskih obitelji, što je tamošnji biskup Alponse Bilung nazvao vrlo tragičnom situacijom. Te se kuće nalaze na polušumskome području nastanjenome vrlo siromašnim plemenskim stanovništvom naklonjeno kršćanstvu. Prema biskupovome mišljenju, hinduistički fundamentalisti su zabrinuti zbog toga što preko kršćanskih misija djeca iz tih plemenâ dobivaju odgoj kao i ona iz svih drugih staleža i religija, te se tako smanjuje mogućnost njihova iskorištavanja u budućnosti, kao što se čini sada. Fundamentalisti pogađaju najsiromašnije i smišljaju planove kako bi u njih usadili strah, zastrašujući ih psihološki i ekonomski – upozorio je nadalje biskup te podsjetio kako ti ljudi ne posjeduju ništa osim možda jednoga tanjura i kojeg komada, teškom mukom kupljenog, posuđa. Ako stoga njihove kuće budu srušene, izgubit će sve što posjeduju – kazao je biskup Bilung.Pedeset mladih iz Kanade, Sjedinjenih Država i Meksika prolaze prve dionice puta za Život kroz Sjedinjene Države, dugog dvije tisuće kilometara. Krenuli su 30. svibnja iz San Diega u Kaliforniji, a u Washington bi trebali stići koncem srpnja. Mladi sudionici ovoga pothvata, kazala je Emily Bissonette, jedna od voditeljica puta, zauzeti su branitelji života i Euharistije. Uvjereni su kako ne treba dopustiti Svetu Pričest onima koji ne prihvaćaju u cijelosti nauk Crkve te dodala kako pothvati ove vrste nisu politička kampanja niti urota protiv nekog političkoga kandidata.
Relikvije svete Margarete Marije Alacoque - poruka Presvetog Srca Isusova -, koje se čuvaju u francuskom samostanu Paray-le Monial, u ponedjeljak su stigle u samostan Pohoda na Palma de Majorki, i započele hodočašće po raznim španjolskim biskupijama. Relikvije su stigle u petak u Barcelonu, u crkvu Presvetog Srca koju vode isusovci, a zatim, u svetište Naše Gospe od Presvetog Srca, gdje se održalo klanjanje i misno slavlje. Barcelonski nadbiskup u mirovini, kardinal Ricardo Maria Carles, prihvatit će relikvije u samostanu Pohoda i slaviti svetu Misu.
I ove godine francuska opatija Saint Michel de Frigolet ugošćuje tjedan učenja latinskoga jezika. Tema je „Feriae XXIVae Latinae Ferigoletenses“, seminar pod pokroviteljstvom vatikanske zaklade Latìnitas koja želi poboljšati znanje latinskoga kao crkvenoga jezika. Seminar će početi 27. srpnja. Opatija Saint-Michel de Frigolet pripada premonstratenškom redu, a ujedno je samostan časnih sestara svetog Karla iz Nancya. Tjedan učenja latinskoga jezika su pokrenuli u Grazu 1982. godine Suitbert od svetog Ivana i preminuli inženjer Climent Desessard, autor poznate metode učenja „Assimil“.
U Castel Gandolfu, nedaleko od Rima, u nedjelju 5. lipnja završio je međunarodni kongres članova Pokreta fokolara koji na različite načine djeluju na župi. Na skupu se, iz više od 40 zemalja sa svih kontinenata, okupilo 1.500 članova toga pokreta, među kojima je bilo katehistâ, svećenika, članova pastoralnih vijeća i povjerenstava, onih koji pomažu obiteljima, rade u župskome Caritasu, i slično. U ovome vremenu velikih promjenâ, u kojemu se traže razni putovi kako bi se župi dalo novo lice, Chiara Lubich, utemeljiteljica Fokolarinskoga pokreta, istaknula je odgovornost za primljeni dar – duhovnost jedinstva u tako dubokome skladu s duhovnošću zajedništva koju je Ivan Pavao II. predložio čitavoj Crkvi. To može pomoći i župskim zajednicama kako bi se obnovile, te postale sve življa Crkva u kojoj svi pronalaze Boga, Isusa – dodala je Chiara Lubich. Stoga je i svrha ovoga susreta bila produbiti zajedništvo, živo iskustvo Uskrsloga, koje je on obećao tamo gdje su dvojica ili više njih okupljeni u njegovo ime, kako bi ga poslije znali izgraditi u župama u kojima djeluju.
 U dvije indijske države, Tamil Nadi i Punjubu, kršćani su se zajedno s muslimanima i hinduistima prisjetili Majke Terezije u prigodi posvećenja crkve blaženici i otkrivanja njezina kipa, a posvetio ju je Mons. Edward Francis, nadbiskup Sivagangaia. „Narod je sam prikupio novac za gradnju“, rekao je mjesni svećenik te dodao kako je to bilo pravo čudo, jer su sudjelovali pripadnici svih religija: jedan Hindus je, primjerice, poslao tri tisuće rupija. Predstavnici vlasti su istaknuli ulogu majke Terezije u borbi protiv siromaštva. Lokalni dužnosnici su podsjetili kako u Indiji ima 260 milijuna ljudi koji žive ispod praga siromaštva, spominjući kako je blaženica bila „majka svih siromašnih i potlačenih, koja je vraćala nadu obeznađenima.“
U salezijanskoj misiji Duekoué, u zapadnom dijelu Obale Bjelokosti, nalazi više od petnaest tisuća izbjeglica. „Zdravstvena i prehrabrena situacija se pogoršava iz sata u sat, a tome pridonosi i sezona kiša. Na kraju svibnja i početkom lipnja u jednom nizu sukoba i odmazda između Dioula koji su porijeklom sjevernjaci i lokalnig plemena Gueré ubijeno je više od 60 osoba. Iako se situacija primirila, ljudi su prestrašeni i umjesto povratka kućama još žele ostati u šatorima,“ izjavio je salezijanski misionar.
Kineske su vlasti 1. lipnja pustile na slobodu 75-godišnjega oca Zhaoa Kexuna, katoličkoga svećenika uhićenoga 30. ožujka u kineskoj pokrajini Hebei, nakon što je u jednome privatnom stanu služio svetu Misu. Vijest je, posebnim priopćenjem, objavila Zaklada Kardinal Küng, organizacija posvećena promicanju religijske slobode u Kini. Kineske vlasti dopuštaju religijsku slobodu samo osobama koje su upisane u Vladinom Uredu za religijska pitanja, i na mjestima koja su upisana u istome uredu, a koja se neprestano nadziru. Na temelju novih zakonâ o religijskoj slobodi, donesenima 1. ožujka, svećenici i vjernici koji se okupljaju u privatnim stanovima ili izvan državnoga nadzora, smatraju se izvan zakona, te su progonjeni kao zločinci ili zavjerenici protiv javnoga reda. Prema podacima agencije AsiaNews, u Kini je u ovome trenutku 18 biskupa i 20 svećenika u rukama policije, u izolaciji, ili im je onemogućeno vršenje službe. Svake godine se na katolištvo obrati više od 150.000 odraslih osoba, a ove je godine, tijekom Vazmenoga bdijenja, samo u crkvi Svetoga Spasitelja u Pekingu kršteno 48 odraslih osoba.
Na Europskome sveučilištu u Rimu, u utorak, 7. lipnja, održat će se skup na temu "Europa – korijeni i granice". Osim zemljopisnoga mjesta, Europa je još više prostor identiteta i sjećanja. U tome se identitetu kulturne i zemljopisne granice isprepleću i prelaze jedna preko druge, te trebaju biti određene kako bi dale vrijednost sadržaju pojma koji je u suprotnome bez značenja. Budućnost se Europe nalazi u klasičnim i kršćanskim korijenima koji su ju oblikovali i koji su još uvijek njezina životna snaga. O svemu će se tome razgovarati na skupu na kojemu će glavni predavači biti Marcello Pera, predsjednik talijanskoga Senata, te mons. Walter Brandmüller, predsjednik Papinskoga odbora za povijesne znanosti.