Recenzija kršćanske obiteljske revije "Kana"

Kana, kršćanska obiteljska revija, na svojoj je naslovnici za mjesec lipanj objavila sliku novog pape Benedikta XVI., označivši je sa samo tri riječi: Istina-dijalog-tolerancija. I doista, najviše je napisa posvećeno novom Papi. O listu Boris Rotar.
Govoreći o Papi, list na početku piše o njegovim nastupnim danima, potvrđenim službama suradnika Ivana Pavla II., važnosti svećeničke službe, osobne molitve, izjavama o otvorenosti ekumenizmu, dijalogu u službi mira. Mnogo je pitanja, od onoga hoće li novi Papa biti čovjek iznenađenja koji će kao profesor, intelektualno snažni i iskusni prefekt Kongregacije za nauk vjere odlučnim potezima pružati nadu milijunima kršćana koji se u posljednjim desetljećima bore sa sve većim problemima i u svijetu i u Crkvi. Sve su teža pitanja etička, moralna, socijalna, tvrdi Stjepan Baloban pitajući se da li će aktivni sudionik Drugoga vatikanskog koncila, što je današnji Papa bio, umjeti ohrabriti teologe za novi prostor znanstveno-teoloških rasprava, i s druge strane pokazati smjernice unutar kojih je moguće živjeti autentično kršćanstvo. Iskustvo vjerskog života govori o istini da sve manje ljudi, posebno mladih, prakticira vjeru molitvom i dolaskom u crkvu te sakramentima. U moralnom životu sve je više raskoraka između vjere i stvarnog moralnog ponašanja. Autor podsjeća na zajednički život prije braka, rastave, umjetnu oplodnju, kloniranje. On uviđa odgovornu zadaću Katoličke Crkve u suvremenom svijetu koji doista nudi privid povezanosti, a zapravo stvarnost podjela što naš osobni i društveni život čini vrlo nesigurnim. Papa Benedikt XVI., pišući o istini, tvrdi u knjizi "Vjera, istina, tolerancija" da je predmet rasprave temeljno pitanje o čovjeku, što je on i kako može postati on sam ili samoga sebe promašiti. Pita se je li čovjek stvoren za istinu i na koji način on može i mora postaviti pitanje o istini. U listu je i svjedočenje Ivana Goluba o kardinalu Ratzingeru dok su surađivali u Međunarodnoj teološkoj komisiji. Prisjeća se njegova briljantnog latinskog, izuzetne radišnosti, kao i izjave da mu je Sv. Augustin učitelj kao i našem Jurju Križaniću. Profesor Golub navodi, ne bez ponosa, kako je u svoju bilježnicu još 1992. godine zapisao kako bi kardinal Ratzinger mogao biti jednom dobar papa. Adalbert Rebić prisjeća se susreta u uredništvu lista Communio gdje ga je doživio kao mirnog, šutljivog, skromnog, povučenog sudionika koji se ne nameće u pozdravljanju i upoznavanju. No, kad ste mu pristupili otvorio bi se i postajao srdačan autentičan Bavarac. Veselilo ga je što mu je već u komunizmu "Uvod u kršćanstvo" tiskan u pet tisuća primjeraka i rasprodan, da bi već 1972. g. bilo tiskano i novo izdanje. On podsjeća da je 2001. kardinal sudjelovao u Zagrebu na međunarodnom simpoziju o kardinalu Franji Šeperu, svom prethodniku, pročelniku Kongregacije za nauk vjere, pa tako današnji Papa ipak ima i izbliza uvid u našu zemlju. Iz njegova novog imena Benedikt, blagoslovljeni, zaključuje da želi biti okrenut Europi, kolijevci ranog kršćanstva. Europa je, prema Rebiću, umorna starica koju bi rimski biskup i patrijarh Zapada morao ponovno evangelizirati, usaditi joj u svijest njezine korijene, vjeru u Krista i težnju za životom u trojstvenom Bogu. Benedikt zaštitnik Europe utemeljio je najplodniji crkveni red koji je stoljećima razvijao vjeru i kulturu u mnogih europskih naroda. Od Njemice Ingrid Stampe, domaćice s akademskim obrazovanjem u Ratzingerovu kućanstvu, saznajemo da Papa svira klavir, da malokad pije vino jer ga od njega boli glava, da voli talijansku kuhinju, ali još više njemačku, posebno knedle i štrudlu od jabuka. Zanimljivo da ta članica svjetovnog reda schoenstattskih sestara radi od 1991. g za kardinala Ratzingera, da je na njemački prevela i knjigu Ivana Pavla II. 'Sjećanje i identitet'. Mnogi prema pisanju Kane vide gđu Stampa kao desnu ruku novoga Pape s ulogom koju je za Ivana Pavla II. imao njegov dugogodišnji tajnik nadbiskup Dziwisz. Novi Papa ju je ovlastio da u njegovo ime razgovara i službeno s novinarima, što je privilegija malobrojnih žena. Uz redoviti niz članaka o gospodarskim, kulturnim temama, list je ipak obilježen osvjetljavanjem lika novog Pape kako znanim mu i obilnim teološkim književnim radom i posebno prisnim zabilješkama o njemu iz pera naših autora, što će svakako uvelike zaintrigirati čitatelje da pobliže upoznaju lik novog Pape, koji je za svoje geslo uzeo riječi Cooperatores veritatis - Suradnici istine.