Revizija "Glasnika Srca Isusova i Marijina"

O petom broju 'Glasnika Srca Isusova i Marijina' na čijoj je naslovnici novi papa Benedikt XVI., ali i niz napisa o dosadašnjem papi Ivanu Pavlu II. i o Petrovoj ulozi u Crkvi, govori Boris Rotar.
List donosi odmah na početku podrobnu biografiju novog Pape od njegova djetinjstva do školovanja i iznimno bogate sveučilišne karijere da bi slijedila prva poruka u kojoj je naglašeno govorio o svojem pontifikatu koji počinje dok Crkva proživljava posebnu godinu posvećenu Euharistiji. On u tome vidi providnosno podudaranje i zaključuje da je Euharistija srce kršćanskog života i izvor evangelizacijskog poslanja Crkve i da ona tvori trajno središte i izvor Petrova služenja koje mu je povjereno. Urednik 'Glasnika' Franjo Pšeničnjak, u svom uvodniku ističe kako je bilo očekivanih reakcija od onih koji nisu poznavali kardinala Ratzingera, očekujući da je i Crkva društvo koje se mijenja prema modama. On ističe riječi Svetog Oca koje su putokaz za kontinuitet s prijašnjim pontifikatom, a naglašava i Papino obećanje da će nastaviti s ostvarivanjem Drugog vatikanskog sabora. Slijedi podulji napis o velikom mistiku, karizmatiku i proroku Ivanu Pavlu II. Prisjetimo se, kardinal Bozanić je također istakao da je kao mistik bio vezan za Misterij, Božje otajstvo iz kojeg je crpio svjetlo za trajno drugačiji evanđeoski pogled na ljude i događaje i na dostojanstvo i vrijednost ljudskog života znajući poput proroka gdje mu je Izvorište i Nadahnuće. Kao karizmatik je umro u zagrljaju Crkve, vezan do kraja uz ljude koji su ga držali dijelom sebe. Bio je čovjek vjere, molitve i pouzdanja. U svom napisu o pokojnom Papi urednik se podsjeća kako je govoreći Internetu uskliknuo «Evo novog foruma za naviještanje Evanđelja, ali ističući i da taj medij potpomaže relativistički način mišljenja, a katkada i pothranjuje bijeg od osobne odgovornosti i zalaganja. «Autor je sve nas u Glasniku podsjetio i na nezaboravnu scenu kada je vjetar snažno okretao stranice evangelistara na Papinu lijesu. Citiram «Stranice se nisu prestale okretati. Evanđelje neće utihnuti». Od drugih tema vrlo dobro uređenog i bogatog temama izdvojiti valja uvijek britke aforizme Božidara Prosenjaka. Evo nekih: Mnogi izmišljaju nauke i filozofske sustave da bi osvojili Božju ljubav, a dijete jednostavno spusti glavu na očevo krilo. Ili: Sreća je naša što je naličje Božje milosti, Božje praštanje ili Otimačina kojom se cijeli narodi zavijaju u bijedu i sirotinju proglašena je zakonskom normom. Pod nazivom Marijin barjak, prof. Radovan Grgec prisjeća se u Marijinu mjesecu trenutaka provedenih u svima znanoj Palmi nekada u Marijinoj kongregaciji pod vodstvom patera Ribinskog. On se ne boji «mariolatrije» tj. pretjeranog štovanja Isusove majke podsjećajući da se njome odlikovao i papa patnik Woytiła, Ivan Merz pa i uglednici Josip Lang i Josip Stadler. Gospa Sinjska, Gospa Čenstohovska, Majka Božja Bistrička, samo su neki primjeri koje ističe zaključujući da se s pouzdanjem valja obraćati Prečistoj Djevici, Majci Božjoj, Odvjetnici Hrvatske, vjerujući da neće prezreti naše riječi kad je molimo za moćni zagovor kod svemoćnog Sina. 'Vjera i mistika', naslov je članka Mije Nikića u kojem pater podsjeća da su svi ljudi, htjeli ili ne htjeli, po svojoj naravi religiozna bića. U svima drijema vjernik koji se može probuditi. Suprotnost vjeri, kaže on, nije toliko nevjera koliko strah koji se lakše podnosi ili ga se oslobađa, kao i tjeskobe ako se svojom vjerom otvori čudesnom i spasonosnom djelovanju Božje milosti i ljubavi. U odlično uređenom mjesečniku istaknimo i napis o smrti Terry Schiavo, zborniku Religije i novac, ocu Anti Gabriću i Euharistiji, i uvijek odličan niz članaka o misionarskom radu ovoga puta u Tanzaniji, Ugandi i Kamerunu.