Biskup Sgreccia o kloniranju ljudskih embrija

Vijesti koje ovih dana stižu iz Velike Britanije i Koreje, o prvome kloniranju ljudskoga embrija, izazvale su uznemirenost, zaprepaštenost i izgubljenost javnoga mnijenja, a možda i nepoznavanje, površnost i ravnodušnost ljudi, te rasprave među znanstvenicima. Od prvih pokusa na jajnoj stanici, početkom XX. stoljeća, preko prvih pokušaja kloniranja na žabama, nakon II. svjetskog rata, i rođenja, 1997. godine, klonirane ovce Dolly, do danas, prijeđen je dugi put pun mučnih dvojbî i zabrinjavajućih pitanja ne samo etičke prirode. Ima onih koji kažu da se iza svih tih pokusa nalaze novčani poticaji. Laboratoriji koji jače šokiraju, vjerojatno dobiju više novca za istraživanja – kazao je u razgovoru za Radio Vatikan biskup Elio Sgreccia, predsjednik Papinske akademije za život. S moralnoga stajališta, znademo da ovo, takozvano terapeutsko kloniranje, nije ništa drugo nego umjetni proces kako bi se dao život ljudskome biću, a obilježje takve oplodnje jest samo ponos zbog stvaranja bića kojim će se poslužiti, a potom ga ubiti i uništiti. Nije, dakle, samo riječ o zločinu umjetnoga stvaranja, već i uništavanja i instrumentaliziranja, a možda i komercijalizacije proizvedenoga. Osvrnuvši se na posljetku na postojanje Konvencije iz Ovieda koja zabranjuje i terapeutsko kloniranje, biskup Elio Sgreccia je istaknuo da je nužna sve jača savjest, kako u međunarodnim tijelima tako i kod političkih vlasti, kako bi se prekinuo ovaj ružan pokazatelj moralnoga propadanja na znanstvenome području, koje na taj način vrijeđa i znanost.