O filozofskoj misli u Italiji s kraja XX. stoljeća.

Na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu ovih se dana raspravlja o filozofskoj misli u Italiji s kraja XX. stoljeća. Vezano uz tu temu mons. Antonio Livi, dekan Filozofskog fakulteta pri spomenutom sveučilištu, u razgovoru za našu radio postaju rekao je kako se na području filozofije u Italiji u današnje vrijeme vodi razgovor između egzistencijalističke i takozvane analitičke tradicije. Metafizičke teme su nadvladane, ali su zato etičke, političke i vjerske teme i dalje u prvom planu, pa je stoga dijalog s kršćanskim filozofima automatski nužan – kazao je mons. Livi. Može se slobodno reći – dodao je – da su politika i religija dvije glavne teme filozofskih rasprava, što znači da svako političko pitanje, kako ono koje se odnosi na obitelj i rađanje, tako i ono vezano uz smrtnu kaznu, rješavaju također, i prije svega, filozofi. Kada pak papa Benedikt XVI. govori o tim pitanjima, kao teolog, onda govori o mogućnosti da se jedna religija, poput kršćanske, predstavi kao prava religija, s božanskim istinama. Takvo mišljenje, međutim, izaziva probleme kod onih koji imaju spekulativno filozofsko stajalište utemeljeno na relativizmu, odnosno na uvjerenju da je sve istinito samo za neka razdoblja, skupine i kulture, ali ništa nije istinito u apsolutnom smislu – objasnio je dekan. Govoreći o današnjoj filozofskoj misli u Italiji, napomenuo je kako se ona ponovno usmjerila prema osobi, koju je neoidealizam filozofa Giovannija Gentilea potpuno zanemario. Možemo stoga govoriti o odnosnoj filozofiji koja vrednuje osobu, njezinu slobodu, prava, odgovornosti i sposobnost uspostavljanja odnosa s drugima. U vezi s time Crkva može puno poučiti, jer je uvijek bila pobornica filozofije usmjerene na osobu, i sociologije zajedničkog dobra – kazao je na posljetku mons. Antonio Livi, dekan Filozofskog fakulteta pri Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu.