Prije točno mjesec dana kardinal Joseph Ratzinger bio je izabran za 264. nasljednika
svetoga Petra, a samo dan prije predvodio je Misu pro eligendo Romano Pontifice,
tijekom koje je molio Gospodina da Crkvi daruje pastira koji će vjernike voditi
Kristu, njegovoj ljubavi i pravoj radosti, ostvarujući istinu u ljubavi. Kada se 19.
travnja, nešto prije 19.00 sati pojavio na središnjoj loži Bazilike svetoga Petra,
novoizabrani je Papa rekao kako su kardinali za Petrovog nasljednika izabrali njega,
jednostavnog i poniznog radnika u Gospodinovom vinogradu. Zamolio je također sve vjernike
da mole za njega. Dan nakon što je izabran za Papu, Sveti je Otac tijekom svete Mise
u Sikstinskoj kapeli spomenuo neke od prioriteta svojega pontifikata, poput nastavka
ostvarenja II. vatikanskog sabora, ekumenizma, otvorenog dijaloga s drugim religijama
i čitavim čovječanstvom, a poglavito s mladima, te mira i istinskog razvoja u cijelome
svijetu. Napomenuo je također kako će euharistija biti središte njegove službe Petrovog
nasljednika. U četvrtak, 21. travnja, Papa je potvrdio sve dužnosti u Rimskoj kuriji,
te uputio pozdravni brzojav glavnome rimskom rabinu Riccardu Di Segniju. Dva dana
poslije, primajući novinare, upozorio je na veliku odgovornost obavijesnih sredstava
u upoznavanju drugih s istinom i doprinosu boljem razumijevanju među narodima. U nedjelju,
24. travnja, papa Benedikt XVI. slavio je svečanu svetu Misu prigodom početka svojeg
pontifikata, istaknuvši pritom kako ne želi vršiti svoju volju, već slušati, zajedno
s čitavom Crkvom, Gospodinovu riječ i volju, te se prepustiti Njegovom vodstvu. S
kršćanskim izaslanstvima i predstavnicima drugih religija Sveti se Otac susreo 25.
travnja, te ih potaknuo da zajedno postanu tvorci mira. Izrazio je pritom posebnu
želju u jačanje dijaloga između kršćana i muslimana. Prigodom svoje prve opće audijencije,
u srijedu, 27. travnja, papa Benedikt XVI. je, objašnjavajući zašto je odabrao upravo
to ime, rekao kako se nadahnuo likom pape Benedikta XV., jer je bio čovjek mira, i
svetim Benediktom Nursijskim, koji je zaštitnik Europe. U nedjelju, 1. svibnja, Papa
se prvi put pojavio na prozoru Apostolske palače te predvodio molitvu 'Kraljice neba',
nakon čega je uputio apel za mir u afričkoj državi Togo i čitavome svijetu. Tijekom
prvog tjedna u svibnju primio je u posjet ad limina biskupe Šri Lanke, te se susreo
s talijanskim predsjednikom Carlom Azegliom Ciampijem, i južnoafričkim predsjednikom
Thabom Mbekijem. U subotu, 7. svibnja, Sveti je Otac, kao rimski biskup, preuzeo u
posjed Baziliku svetoga Ivana Lateranskog, a Diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj
Stolici primio je 12. svibnja. Tom je prigodom ponovio kako Crkva ne prestaje štititi
ljudska prava, pozivati na ostvarenje miroljubivog društva i odolijevanje iskušenju
stvaranja sukoba među različitim kulturama i narodima. Na blagdan Fatimske Gospe,
13. svibnja, prigodom susreta s rimskim klerom, u Bazilici svetoga Ivana Lateranskog
u Rimu, Sveti je Otac najavio odluku o dopuštenju da se odmah pokrene postupak za
proglašenje blaženim pape Ivana Pavla II. Istog dana imenovao je nadbiskupa San Francisca
Williama Josepha Levadu novim pročelnikom Zbora za nauk vjere. U prošlu nedjelju pak,
na svetkovinu Duhova, u Bazilici svetoga Petra zaredio je 21 novog svećenika, te molio
Duha Svetoga da Crkvu učini uvijek svima otvorenom. Crkva treba otvoriti granice među
narodima te oboriti prepreke među klasama i rasama. U njoj ne mogu postojati zaboravljeni,
ni prezreni, već samo slobodna braća i sestre Isusa Krista – naglasio je tijekom propovjedi
Papa. Preporučivši sebe i čitavu Crkvu majčinskome zagovoru Gospe, Sveti je Otac pozvao
sve vjernike da joj se neprestano i s pouzdanjem obraćaju. Tijekom jučerašnje opće
audijencije srijedom Papa je pozvao na molitvu svete Krunice, jer je ona – istaknuo
je - evanđeoska molitva koja nam pomaže bolje shvatiti temeljna otajstva iz povijesti
spasenja.