Obljetnica preminuća kardinala Mindszentyja

U petak 6. svibnja obilježena je 30. godišnjica smrti kardinala Jòzefa Mindszentyja koji je 6. svibnja 1975. godine preminuo u Beču, gdje je proveo posljednje godine svojeg života. Ovog mađarskog biskupa papa Pio XII. proglasio je kardinalom 1946. godine, a dvije godine poslije komunističke su ga vlasti uhitile, sudile mu i potom ga osudile na doživotni zatvor. Oslobođen je 30. listopada 1956. godine, tijekom pobune u Mađarskoj, a nakon napada sovjetske vojske na Mađarsku, dobio je politički azil pri Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Budimpešti. Na zahtjev pape Pavla VI. napustio je Mađarsku krajem rujna 1971. godine te se preselio u Beč, gdje je živio sve do smrti. Njegovi posmrtni ostaci nalaze se u kripti Bazilike u mjestu Esztergom, na sjeveru Mađarske. U najmračnijem razdoblju povijesti Crkve i Države u Mađarskoj kardinal Mindszenty je bio sigurna luka spasa, sposobna odoljeti najstrašnijim neprijateljima mira i slobode – istaknuo je u razgovoru za Radio Vatikan Andrea Ambrosi, postulator kauze za beatifikaciju kardinala Mindszentyja. Spomenuo je pritom kako je papa Ivan Pavao II., sjećajući se ovog mađarskog kardinala, rekao da je on ostavio svjetlo svjedočanstvo vjernosti Crkvi i ljubavi prema Domovini. Papa Pio XII. je pak, nedugo nakon kardinalovog uhićenja, kazao kako su mu poznate zasluge tog vrsnog pastira, postojanost i besprijekornost njegove vjere, kao i njegova apostolska snaga pri obrani cjelokupnosti kršćanskog nauka i traženju svetih prava vjere. Riječ je o čovjeku koji je živio svet i uzorit život, a njegova vjera u Boga nikada nije bila poljuljana, pa ni u najtežim vremenima – primijetio je Ambrosi, napomenuvši kako je kardinal prihvatio mučeništvo radi svoje vjere, Katoličke Crkve i vjernika, te potpuno oprostio onima koji su prema njemu vrlo okrutno postupali. Upozorio je također na pastoralno pismo od 18. studenog 1948. godine u kojem je kardinal istaknuo kako ostaje čvrst u svojem opredjeljenju za Boga, Crkvu i Domovinu, jer je to dužnost koju mu povijest nalaže, u službi njegovog naroda, najnapuštenijeg od svih naroda na svijetu. U usporedbi s patnjama tog naroda, moja sudbina nije važna. Ne optužujem svoje progonitelje, već im opraštam od sveg srca – napisao je tada kardinal Mindszenty. Te riječi mira i opraštanja zajamčile su mu mjesto među velikanima u povijesti Crkve – zaključio je Andrea Ambrosi.